Modra kozokrvina

(Preusmjereno s Modra kozja krv)

Modra kozokrvina (haskap, sibirska borovnica, plava kozja krv, modra kozja krv, lat. Lonicera caerulea), biljka je iz porodice Caprifoliaceae. Plavi plodovi ove biljke jestivi su. Udomaćena je u Europi te dijelovima Azije i Sjeverne Amerike. Kod nas raste na Velebitu i u Gorskom kotaru, no dosta je rijetka, te se kod nas smatra otrovnom i nejestivom. Nekada je kao voćka uzgajana samo u Aziji i dijelovima Rusije dok joj se danas uzgoj sve više širi i u Europskim zemljama. Naziva je se i kamčatskom borovnicom a koriste se i nazivi haskap te majska jagoda. Broj kultiviranih odlika stalno raste ("Berry Blue","Blue Velvet", "Blue Bell", "Maistar", "Fialka", "Wojtek", "Altaj", "Amur", "Nimfa", "Sinaja ptica", "Goluboe vereteno", "Sirius"). Biljka je i ljekovita, posebice je cijenjena u Rusiji i Japanu. Samo je u Rusiji uzgojeno oko 50 kultiviranih odlika. Na uzgoju haskapa dosta se intenzivno radi i u Kanadi,te Poljskoj.

Modra kozokrvina
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Dipsacales
Porodica:Caprifoliaceae
Rod:Lonicera
Vrsta:Lonicera caerulea
Dvojno ime
Lonicera caerulea
L., 1753.
Baze podataka

Opis uredi

Listopadni grm visine do 2 m. Listovi su nasuprotni, ovalni, dugi 3–8 cm,1–3 cm široki, cvijet žuto bijel, 12–16 mm veličine. Plodovi crno plavi, promjera oko 1 cm (plodovi kultiviranih sorti su znatno veći).

 
Plodovi kultivirane sorte

Sastav plodova uredi

Sadrže oko 5-10% šećera,od 1,5 do 4,5% voćnih kiselina, te oko 0,8% pektina. Vitamina C ima u bobicama oko 30 d0 50 mg/100g.Sadržaj polifenola je oko 1014 mg/100 g, antocijana oko 949 mg / 100 g.[1]

Ljekovitost uredi

Svježe bobice koriste se kao tonik i izvor vitamina. Snižavaju krvni tlak , jačaju stijenke krvnih žila, smanjuju posljedice ateroskleroze, liječe anemiju, jačaju imunološki sustav, potiču rad probavnog sustava , smanjuju krvarenje, imaju antioksidantivno djelovanje (sprječavaju starenje stanice) i antitumorsko djelovanje. Bobice modre kozokrvine mogu vezati i ukloniti soli teških metala iz tijela. Sok od svježih bobica ima svojstvo pospješenja zacjeljivanja rana, liječi razne kožne bolesti: trofične čireve, ekceme, psorijazu itd. Sok nanositi na zahvaćenu površinu kože 10-14 dana. Infuzije i dekokt listova i cvjetova djeluje protuupalno, imaju antimikrobna i dekongestivna svojstva. Uzimaju se oralno kod bolesti bubrega i mokraćnog sustava, edema i proljeva. Taj se čaj također može koristiti za grgljanje,te pranje očiju kod raznih upalnih bolesti. Čajni oparak grana i kore uzima se za edem, upalu debelog crijeva, dobar je za pranje rana, liječi opekline, koristi se za grgljanje kod prehlade. [2]

Dodatna literatura uredi

  • Manfred A. Fischer, Wolfgang Adler, Karl Oswald: Exkursionsflora für Österreich, Liechtenstein und Südtirol. 2., verbesserte und erweiterte Auflage. Land Oberösterreich, Biologiezentrum der Oberösterreichischen Landesmuseen, Linz 2005, ISBN 3-85474-140-5.
  • Гидзюк,И.К. Синеплодная садовая жимолость ,Томск 1978.
  • Звонарев, Н. М. Облепиха, жимолость, ирга. Москва 2011. ISBN 978-5-227-02705-4
  • Якубов В. В. Растения Камчатки // Растения Камчатки : Полевой атлас. — M.: Путь, Истина и Жизнь, 2007. — С. 224—225. — 264 с. — 1000 экз. — ISBN 978-5-98024-023-3.

Vanjske poveznice uredi

https://www.vrtlarica.hr/sibirska-borovnica-haskap/

https://www.plantea.com.hr/sibirska-borovnica/

https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lonicera+caerulea

Izvori uredi

  1. https://haskap.ca/consumers/health-benefits/
  2. Zvonarev,N.M. Oblepiha, žimolost,irga Moskva 2011.,str. 44