Otvori glavni izbornik

Motajica je planina na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Prosara
Planina Motajica.jpg
Planina snimljena iz Hrvatske
Visina Gradina - 652 m
Država / pokrajina Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH
Dio gorja Dinaridi
Ostali vrhovi Lipaja (643 m), Ostraja (521 m)

Nekoliko je njenih planinskih vrhova na visini iznad 500 metara nadmorske visine, među kojima su najviši: Gradina (652 m), Lipaja (643 m) i Ostraja (521 m). Motajica je vrlo bogata šumom, i to posebno kvalitetnih hrasta i bukve, zbog toga su često motajička brda ostajala ogoljena, a sa šumom je uništavan cijelokupni biljni i životinjski svijet.

Jedna od velikih sječa šume na Motajici se dogodila 1869. godine po nalogu osmanlijske vlade.

Motajica je jedina bosanska planina u kojoj granit ima važnu ulogu, i na njenoj sjevernoj strani duž Save je bilo više kamenih rudnika.

Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja Rakovca prostiru se Rakovačke šume.

Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). [1]

IzvoriUredi

  1. Rudarsko-geološko-naftni zbornik Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004.