Nagrada Europske unije za književnost

	Nagrada Europske unije za književnost
	'The European Union Prize for Literature'
Osnivač	Europska unija
Osnutak	2009.
Područje	Književnost

Nagrada Europske unije za književnost (The European Union Prize for Literature: EUPL) nagrada je koju dodjeljuje Europska unija od 2009. godine u području književnosti. Cilj je njome prepoznati nove izvanredne književne talente iz cijele Europe i promovirati cirkulaciju i prevođenje književnih djela među europskim državama te istaknuti kreativnost i raznolikost kontinenta.

EUPL organizira partnerski konzorcij koji čine Europsko vijeće pisaca (EWC), Federacija europskih izdavača (FEP) te Europska i Međunarodna federacija knjižara (EIBF) uz potporu Europske komisije. Nagrada se financira programom Europske unije Kreativna Europa i dostupna je svim zemljama koje sudjeluju u ovom programu.^[1]

Nacionalni žiriji u trećini zemalja članica naizmjenično imenuju nagrađene autore. Na taj će način sve zemlje koje imaju pravo na potporu u okviru programa Kreativna Europa biti predstavljene tijekom trogodišnjeg razdoblja.^[2]

Dobitnici primaju 5000 eura, a njihovoj se knjizi da potpora za prevođenje i promociju.

Države koje sudjeluju uključuju:^[3]

28 pripadnika Europske unije
3 pripadnika Europskog gospodarskog prostora: Island, Lihtenštajn i Norveška
Kandidati i potencijalni kandidati za ulazak u EU: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska
Države Europske susjedske politike: Armenija, Gruzija, Moldavija, Tunis i Ukrajina

Pobjednici uredi

2009. uredi

Austrija: Paulus Hochgatterer, Die Süße des Lebens
Hrvatska: Mila Pavićević, Djevojčica od leda i druge bajke
Francuska: Emmanuelle Pagano, Les Adolescents troglodytes
Mađarska: Noémi Szécsi, Kommunista Monte Cristo
Irska: Karen Gillece, Longshore Drift
Italija: Daniele Del Giudice, Orizzonte mobile
Litva: Laura Sintija Černiauskaitė, Kvėpavimas į marmurą
Norveška: Carl Frode Tiller, Innsirkling
Poljska: Jacek Dukaj, Lód
Portugal: Dulce Maria Cardoso, Os Meus Sentimentos
Slovačka: Pavol Rankov, Stalo sa prvého septembra (alebo inokedy)
Švedska: Helena Henschen, I skuggan av ett brott^[4]

2010. uredi

Belgija: Peter Terrin, De bewaker
Cipar: Myrto Azina Chronides (Μυρτώ Αζίνα Χρονίδη), Το πείραμα (To Peírama)
Danska: Adda Djørup, Den mindste modstand
Estonija: Tiit Aleksejev, Palveränd
Finska: Riku Korhonen, Lääkäriromaani
Njemačka: Iris Hanika, Das Eigentliche
Luksemburg: Jean Back, Amateur
Rumunjska: Răzvan Rădulescu, Teodosie cel Mic
Slovenija: Nataša Kramberger, Nebesa v robidah: roman v zgodbah
Španjolska: Raquel Martínez-Gómez, Sombras de unicornio
Sjeverna Makedonija: Goce Smilevski (Гоце Смилевски), Сестрата на Зигмунд Фројд

2011. uredi

Bugarska: Kalin Terziyski (Калин Терзийски), Има ли кой да ви обича (Ima li koj da vi običa)
Češka: Tomáš Zmeškal, Milostný dopis klínovým písmem
Grčka: Kostas Hatziantoniou (Κώστας Χατζηαντωνίου), Αγκριτζέντο (Agrigento)
Island: Ófeigur Sigurðsson, Jón
Latvija: Inga Žolude, Mierinājums Ādama kokam
Lihtenštajn: Iren Nigg, Man wortet sich die Orte selbst
Malta: Immanuel Mifsud, Fl-Isem tal-Missier (u tal-Iben)
Crna Gora: Andrej Nikolaidis, Sin
Nizozemska: Rodaan Al Galidi, De autist en de postduif
Srbija: Jelena Lengold, Vašarski mađioničar
Turska: Çiler İlhan, Sürgün
Ujedinjeno Kraljevstvo: Adam Foulds, The Quickening Maze^[5]

2012. uredi

Austrija: Anna Kim, Die gefrorene Zeit
Hrvatska: Lada Žigo, Rulet
Francuska: Laurence Plazenet, L’amour seul
Mađarska: Viktor Horváth, Török tükör
Irska: Kevin Barry, City of Bohane
Italija: Emanuele Trevi, Qualcosa di scritto
Litva: Giedra Radvilavičiūtė, Šiąnakt aš miegosiu prie sienos
Norveška: Gunstein Bakke, Maud og Aud. Ein roman om trafikk
Poljska: Piotr Paziński, Pensjonat
Portugal: Afonso Cruz, A Boneca de Kokoschka
Slovačka: Jana Beňová, Café Hyena: Plán odprevádzania
Švedska: Sara Mannheimer, Handlingen^[6]

2013. uredi

Belgija: Isabelle Wéry, Marilyn désossée
Bosna i Hercegovina: Faruk Šehić, Knjiga o Uni
Cipar: Emilios Solomou (Αιμίλιος Σολωμού), Hμερολóγιο μιας απιστίας (Emerológio mias apistías)
Danska: Kristian Bang Foss, Døden kører Audi
Estonija: Meelis Friedenthal, Mesilased
Finska: Katri Lipson, Jäätelökauppias
Njemačka: Marica Bodrožić, Kirschholz und alte Gefühle
Luksemburg: Tullio Forgiarini, Amok: Eng Lëtzebuerger Liebeschronik
Sjeverna Makedonija: Lidija Dimkovska (Лидија Димковска), Резервен живот (Rezerven život)
Rumunjska: Ioana Pârvulescu, Viața începe vineri
Slovenija: Gabriela Babnik, Sušna doba
Španjolska: Cristian Crusat, Breve teoría del viaje y el desierto

2014. uredi

Albanija: Ben Blushi, Otello, Arapi i Vlorës
Bugarska: Milen Ruskov (Милен Русков), Възвишение (Vǎzvišenie)
Češka: Jan Němec, Dějiny světla
Grčka: Makis Tsitas (Μάκης Τσίτας), Μάρτυς μου ο Θεός (Mártis mou o Theós)
Island: Oddný Eir, Jarðnæði
Latvija: Jānis Joņevs, Jelgava 94
Lihtenštajn: Armin Öhri, Die dunkle Muse: Historischer Kriminalroman
Malta: Pierre J. Mejlak, Dak li l-Lejl Iħallik Tgħid
Crna Gora: Ognjen Spahić, Puna glava radosti
Nizozemska: Marente de Moor, De Nederlandse maagd
Srbija: Uglješa Šajtinac (Угљеша Шајтинац), Сасвим скромни дарови (Sasvim skromni darovi)
Turska: Birgül Oğuz, Hah
Ujedinjeno Kraljevstvo: Evie Wyld, All the Birds, Singing^[7]^[2]

2015. uredi

Austrija: Carolina Schutti, Einmal muss ich über weiches Gras gelaufen sein
Hrvatska: Luka Bekavac, Viljevo
Francuska: Gaëlle Josse, Le dernier gardien d’Ellis Island
Mađarska: Edina Szvoren, Nincs, és ne is legyen
Irska: Donal Ryan, The Spinning Heart
Italija: Lorenzo Amurri, Apnea
Litva: Undinė Radzevičiūtė, Žuvys ir drakonai
Norveška: Ida Hegazi Høyer, Unnskyld
Poljska: Magdalena Parys, Magik
Portugal: David Machado, Índice médio de felicidade
Slovačka: Svetlana Žuchová, Obrazy zo života M.
Švedska: Sara Stridsberg, Beckomberga: ode till min familj^[3]

2016. uredi

Belgija: Christophe Van Gerrewey, Op de Hoogte
Bosna i Hercegovina: Tanja Stupar-Trifunović (Тања Ступар Трифуновић), Сатови у мајчиној соби (Satovi u majčinoj sobi)
Cipar: Antonis Georgiou (Αντώνης Γεωργίου), Ένα άλπουμ ιστορίες (Éna álpoum istoríes)
Danska: Bjørn Rasmussen, Huden er det elastiske hylster der omgiver hele legemet
Estonija: Paavo Matsin, Gogoli disko
Finska: Selja Ahava, Taivaalta tippuvat asiat
Njemačka: Benedict Wells, Vom Ende der Einsamkeit
Luksemburg: Gast Groeber, All Dag verstoppt en aneren
Rumunjska: Claudiu M. Florian, Vârstele jocului. Strada Cetății.
Slovenija: Jasmin B. Frelih, Na/pol
Španjolska: Jesús Carrasco, La tierra que pisamos
Sjeverna Makedonija: Nenad Joldeski (Ненад Јолдески), Секој со своето езеро (Sekoj so svoeto ezero)

2017. uredi

Albanija: Rudi Erëbara, Epika e yjeve të mëngjesit
Bugarska: Ina Vultchanova (Ина Вълчанова), Остров Крах (Ostrov Krah)
Češka: Bianca Bellová, Jezero
Grčka: Kallia Papadaki (Κάλλια Παπαδάκη), Δενδρίτες (Dendrítes)
Island: Halldóra K. Thoroddsen, Tvöfalt gler
Latvija: Osvalds Zebris, Gaiļu kalna ēnā
Malta: Walid Nabhan, L-Eżodu taċ-Ċikonji
Crna Gora: Aleksandar Bečanović, Arcueil
Nizozemska: Jamal Ouariachi, Een honger
Srbija: Darko Tuševljaković, Jaz
Turska: Sine Ergün, Baştankara
Ujedinjeno Kraljevstvo: Sunjeev Sahota, The Year of the Runaways^[8]

2018. uredi

Godine 2018. nagrada Europske unije za književnost slavila je desetu godišnjicu. Organizirano je natjecanje na koje su se mogli prijaviti svih 108 prijašnjih pobjednika. Pet je pobjednika:^[9]

Luksemburg: Jean Back, Europäesch Wolleken
Sjeverna Makedonija: Lidija Dimkovska (Лидија Димковска), Кога заминав од „Карл Либкнехт“ (Koga zaminav od „Karl Liebknecht“)
Luksemburg: Gast Groeber, Aktuelle Wetterwarnung: überwiegend dichter Nebel
Srbija: Jelena Lengold, Jasmin i smrt
Rumunjska: Ioana Pârvulescu, O voce

2019. uredi

Austrija: Laura Freudenthaler, Geistergeschichte
Finska: Piia Leino, Taivas
Francuska: Sophie Daull, Au grand lavoir
Mađarska: Réka Mán-Várhegyi, Mágneshegy
Gruzija: Beqa Adamashvili (ბექა ადამაშვილი), ამ რომანში ყველა კვდება (am romanshi q’vela k’vdeba)
Grčka: Nikos Chryssos (Νίκος Χρυσός), Καινούργια μέρα (Kainourgia mera)
Irska: Jan Carson, The Firestarters
Italija: Giovanni Dozzini, E Baboucar guidava la fila
Litva: Daina Opolskaitė, Dienų piramidės
Poljska: Marta Dzido, Frajda
Rumunjska: Tatiana Țîbuleac, Grădina de sticlă
Slovačka: Ivana Dobrakovová, Matky a kamionisti
Ukrajina: Haska Shyyan (Гаська Шиян), За спиною (Za spynoju)
Ujedinjeno Kraljevstvo: Melissa Harrison, All Among the Barley

2020. uredi

Belgija: Nathalie Skowronek, La carte des regrets
Bosna i Hercegovina: Lana Bastašić, Uhvati zeca
Hrvatska: Maša Kolanović, Poštovani kukci i druge jezive priče
Cipar: Stavros Christodoulou (Σταύρος Χριστοδούλου), Τη μέρα που πάγωσε ο ποταμός (Te méra pou págose o potamós)
Danska: Asta Olivia Nordenhof, Penge på lommen
Estonija: Mudlum, Poola poisid
Njemačka: Matthias Nawrat, Der traurige Gast
Kosovo: Shpëtim Selmani, Libërthi i dashurisë
Luksemburg: Francis Kirps, Die Mutationen
Crna Gora: Stefan Bošković, Ministar
Sjeverna Makedonija: Petar Andonovski (Петар Андоновски), Страв од варвари (Strav od varvari)
Norveška: Maria Navarro Skaranger, Bok om sorg
Španjolska: Irene Solà, Canto jo i la muntanya balla^[10]^[11]

2021. uredi

Albanija: Tom Kuka, Flama
Armenija: Aram Pachyan (Արամ Պաչյան), P/F
Bugarska: Georgi Bardarov (Георги Бърдаров), Absolvo te
Češka: Lucie Faulerová, Smrtholka
Island: Sigrún Pálsdóttir, Delluferðin
Latvija: Laura Vinogradova, Upe
Malta: Lara Calleja, Kissirtu kullimkien
Nizozemska: Gerda Blees, Wij zijn licht
Portugal: Frederico Pedreira, A Lição do Sonâmbulo
Srbija: Dejan Tiago Stanković, Zamalek
Slovenija: Anja Mugerli, Čebelja družina
Švedska: Maxim Grigoriev, Europa
Tunis: Amine Al Ghozzi (أمين الغزي), زندالي ليلة 14 جانفي 2011 (zindali laylat 14 janfi 2011)^[12]

2022. uredi

Godine 2022. promijenio se način davanja nagrada: sedmeročlani žiri nagrađuje samo jednoga pobjednika s pet dodatnih djela koja treba spomenuti (special menitons).^[13]

Pobjednik:

Gruzija: Iva Pezuashvili (ივა ფეზუაშვილი), ბუნკერი (bunk’eri)

Spomena vrijedni:

Belgija: Gaea Schoeters, Trofee
Bosna i Hercegovina: Slađana Nina Perković, U jarku
Irska: Tadhg Mac Dhonnagáin, Madame Lazare
Španjolska: Jacobo Bergareche, Los días perfectos
Ukrajina: Євгенія Кузнєцова (Yevhenia Kuznjecova), Спитайте Мієчку (Spitajte Miječku)

2023. uredi

Pobjednik:

Hrvatska: Martina Vidaić, Stjenice^[14]

Spomena vrijedni:

Cipar: Χάρη Ν. Σπανού (Hari N. Spanou), Φυλάκιο (Fylákio)
Estonija: Tõnis Tootsen, Ahvide pasteet. Ühe ahvi mälestusi ja mõtteid
Finska: Iida Rauma, Hävitys
Francuska: Maud Simonnot, L’heure des oiseaux
Kosovo: Ag Apolloni, Kësulëkuqja, përrallë për të rritur

Vanjske poveznice uredi

Glavna stranica Nagrade Europske unije za književnost

Izvori uredi

↑ Proglašeni dobitnici Nagrade EU za književnost – EUPL. deskkultura.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ ^a ^b Dobitnici nagrade Europske unije za književnost bit će objavljeni u Frankfurtu. min-kulture.gov.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ ^a ^b Home | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ Anthology 2009 | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. svibnja 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ Winners of the 2011 European Union Prize for Literature | European Union Prize for Literature. web.archive.org. 1. ožujka 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2014. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑ EU Prize for Literature picks 12-to-read | euronews, generation y. web.archive.org. 14. listopada 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑ Press corner. European Commission - European Commission (engleski). Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ Announcement of winners of the 2017 European Union Prize for Literature — European Union Prize for Literature. web.archive.org. 23. travnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2017. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑ The EUPL 10th Anniversary Edition | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ European Union Prize for Literature announces 2020 laureates | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ Maša Kolanović dobila Nagradu Europske unije za književnost. tportal.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ European Union Prize for Literature announces the 2021 laureates | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
↑ European Union Prize for Literature announces the 2022 winner and special mentions | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 27. kolovoza 2022.
↑ European Union Prize for Literature announces the 2023 winner and special mentions | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 3. prosinca 2023.

[1] Proglašeni dobitnici Nagrade EU za književnost – EUPL. deskkultura.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[:0-2] Dobitnici nagrade Europske unije za književnost bit će objavljeni u Frankfurtu. min-kulture.gov.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[:1-3] Home | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[4] Anthology 2009 | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. svibnja 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[5] Winners of the 2011 European Union Prize for Literature | European Union Prize for Literature. web.archive.org. 1. ožujka 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2014. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[6] EU Prize for Literature picks 12-to-read | euronews, generation y. web.archive.org. 14. listopada 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[7] Press corner. European Commission - European Commission (engleski). Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[8] Announcement of winners of the 2017 European Union Prize for Literature — European Union Prize for Literature. web.archive.org. 23. travnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2017. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[9] The EUPL 10th Anniversary Edition | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[10] European Union Prize for Literature announces 2020 laureates | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[11] Maša Kolanović dobila Nagradu Europske unije za književnost. tportal.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[12] European Union Prize for Literature announces the 2021 laureates | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.

[13] European Union Prize for Literature announces the 2022 winner and special mentions | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 27. kolovoza 2022.

[14] European Union Prize for Literature announces the 2023 winner and special mentions | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 3. prosinca 2023.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]