Otvori glavni izbornik
Nuklearna reakcija u kojoj deuterij bombardira litij-6, a nastaju dvije alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama).

Neutronsko zračenje je tok brzih neutrona kojima se prema jednadžbi L. de Broglia pridjeljuju valna svojstva. Valna duljina neutrona λ ovisi o impulsu neutrona p:

gdje je: h - Planckova konstanta. Ako se umjesto impulsa u jednadžbu uvedu masa neutrona m i njegova kinetička energija E, jednadžba prelazi u oblik:

Takvim je pristupom omogućeno istraživanje neutrona tehnikama i jednadžbama razvijenima za proučavanje elektromagnetskih valova (interferencija, ogib, spektroskopske tehnike i tako dalje). Neutronsko je zračenje posljedica nuklearnih procesa, sastavnica je zračenja pri procesu fisije u nuklearnim reaktorima. Vrlo lako prodire kroz kemijsku tvar jer nema električni naboj. [1]

Neutronsko zračenje je roj brzih neutrona, po masi slični protonima. Neutronsko zračenje može biti posljedica nuklearne reakcije. Komponenta je kozmičkog zračenja i zračenja iz nestabilnih teških atomskih jezgri. Vrlo snažno neutronsko zračenje nastaje u nuklearnim reaktorima tijekom nuklearne lančane reakcije jezgri. Energija neutrona kod neutronskih zračenja iznosi od oko 10 MeV pa naniže. Ako se energija neutrona smanji na energije manje od 1 eV, nazivaju se termičkim neutronima. [2]

IzvoriUredi

  1. neutronsko zračenje, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
  2. [2] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.