Nevesinjsko polje
Nevesinjsko polje je krško polje u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini.
Naseljenost uredi
Jedino veće naseljeno mjesto je Nevesinje.
Geološke osobine uredi
Po vrsti je tektonsko-krška depresija. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Dužina osnovne depresije je oko 24 km, a širina do 8,5 km. Ukupne je površine iznosi oko 180 km2. Najširi dio je kod Čitluka - Postoljana i Nevesinja - Kifina Sela.[1]
Pravo polje je s kvartalnim slojevima na površini, s površinskim tokovima, većom količinom izdanske vode i bujnim pokrivačem, pruža se od sela Odžaka i Budisavlja na jugu do Sopilja i Kljuna na sjeveru. U njima su vapnenačke i vapnenačko-konglomeratne zaravni sjeverno i južno od pravog polja.[1]
Razvedeno je u nekoliko manjih polja: Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje na istoku, te Zovidolsko polje na jugu.[2]
Dno je prekriveno plavinsko – riječnim i močvarno – jezerskim naslagama. Na proluvijalne naslage nadovezuju se aluvijalne. Proluvijalne naslage javljaju se na izlazima dubodolina u ravan polja. Sam šljunak ovih plavina vodi djelomično podrijetlo od konglomerata gornjeg eocena. Polje je periodski plavljeno. Najveće jezero u polju je Aligovac.
Sjeveroistočne padine Veleža prekrivene su morenskim materijalom, koji na području Mači polja prelazi u fluvioglacijalne naslage, a zatim dalje naniže u naslage plitkog jezera i močvare. Oko morenskih bedema i pokrivača javljaju se zone sipara i breča, koji predstavljaju stariju, bolje povezanu siparsku drobinu. Sličan raspored morenskog materijala i siparišnih obronačnih sedimenata nalaze se i u Močilima na padini Crvanj planine, sjeveroistočno od Nevesinjskog polja. Uz Crvanj okružuj ga Veleške planine, Somine i Morine.[3]
Gospodarstvo uredi
U polju se gaje planinska žita, krumpir i kupus, voće i stoka.
Povijest uredi
Nakon što je Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i Hercegovinu, brojni ovdašnji muslimani počeli su prodavati svoja imanja, zemlju i iseljavati u Tursku, što je osobito bilo izraženo u nevesinjskom području nego u drugim krajevima BiH. Prodavali su ih brojnima iz Donje Hercegovine, osobito katolicima. Po donjem kraju Nevesinjskog polja naselilo se mnoštvo hrvatskog katoličkog naroda iz stolačkog, mostarskog i ljubuškog kotara.[4]
Izvori uredi
- ↑ a b Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba, reportaža iz Svjetla riječi (pristupljeno 14. srpnja 2019.)
- ↑ Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Moj dom
- ↑ Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Don Đuro Bender, župnik Župe Gradina, sa svojim kapelanima u pohodu Župi Nevesinje, 7. prosinca 2009. (pristupljeno 28. lipnja 2017.)
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (3), Planištarenje, osnutak župe u Nevesinju i unutarnja kolonizacija biskupa Buconjića. 15. listopada 2009. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)