Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)

Oštrelj je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Oštrelj
Oštrelj na karti BiH
Oštrelj
Oštrelj
Oštrelj na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197Koordinate: 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 4

PovijestUredi

U rimsko doba je ovuda išao Klaudijev put iz Dalmacije za dolinu Sane. O tome još uvijek svjedoče miljokazi pored puta i natpisi na njima. Jedan miljokaz je u Krivodolu prije Oštrelja, jedan u samom Oštrelju, i na kraju jedan u Jelačića dolu. Poslije toga rimski put se spušta u petrovačko polje preko Šekovca (Vedro Polje). Put je izgrađen 47/48 godine n.e.[2][3]

Ovdje je bilo radničko naselje.[4] U Oštrelju je, u njemačkoj doseljeničkoj porodici, rođen Alfred Pichler, rimokatolički svećenik i banjalučki biskup, istinski zagovornik multietničkog suživota zasnovanog na toleranciji. Jedno vrijeme iza 1925 na Oštrelju je bilo sjedište župe za potrebe radnika katolika.

Oštrelj je prije 100 godina bio naseljen sa preko 300 stanovnika, imao je Sokolski dom, hotel, javnu kuću. U njemu je radila privreda, željeznica. Pruga Knin - Oštrelj je otvorena 1902, godine, a produžena do Prijedora 1914.

Za vrijeme 2. svjetskog rata, krajem 1942 godine, ovdje je u jednom vlaku boravio zapovjednik partizanskih snaga Josip Broz Tito. Taj je voz proglašen nacionalnim spomenikom.[5]. U Oštrelju je rođen i poginuo narodni heroj Vaso Kelečević. Poginuo je od svojih suboraca braneći zarobljenike od osvete.[6]

Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je do Drugog svjetskog rata oko dvije tisuće Hrvata katolika u u Krnjeuši, Vrtočama, Koluniću, Oštrelju i u samom gradu Bosanskom Petrovcu.[7] Ti katolici pohodili su crkve u Petrovcu, Krnjeuši i Oštrelju.[8]

Nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Drvar i okolica, iz Bosanskog Grahova i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, Krnjeuše) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao. [7] Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH. Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.[9][10]

Župni stan na Oštrelju i tamošnja kapelica spaljeni su koncem srpnja 1941. u vrijeme četničke pobune.[4]

StanovništvoUredi

1991.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[11]:

ukupno: 50

  • Srbi - 46
  • Muslimani - 2
  • Jugoslaveni - 1
  • ostali - 1

2013.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 4

  • Bošnjaci - 2
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

PrivredaUredi

Skijalište na Oštrelju je jedno u nizu koje je izgrađeno sa pratećim objektima nakon sarajevske olimpijade 1984. godine. Nekadašnji Ski centar Oštrelj je poprilično obnovljen i počeo je sa radom 2007. godine. Skijalište posjeduje vučnicu tipa sidro koja se nalazi između dvije staze dužina 1500 i 950 metara. Također posjeduju baby lift za najmlađe uzraste.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 20. ožujka 2020.
  2. Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  3. DOLABELIN SISTEM CESTA -Ivo Bojanovski
  4. 4,0 4,1 HIC Hrvatsko slovo, 24. srpnja 2009. Ante Beljo: PODLISTAK: BLAGDAN SV. ANE I ČETNIČKA POBUNA 27. SRPNJA 1941. (2) (pristupljeno 14. kolovoza 2018.)
  5. (srp.) Istorijski spomenik – Partizanski - Titov voz na Oštrelju, opština Bosanski Petrovac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - Na sjednici održanoj od 4. do 6. februara 2013. godine.
  6. Prvi krajiški NOP odred - Branko J. Bokan, 1988
  7. 7,0 7,1 Klix.ba Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu, 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)
  8. Hrvatski katolički radio HKR: Vijesti iz Crkve: domaće. U Bosanskom Petrovcu gradi se crkva, 21. svibnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)
  9. Dnevno.hr Ante Nazor: Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941., 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  10. „Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.
  11. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.