Wikipedija

Objasnidbeni rječnik živog velikoruskog jezika

Objasnidbeni rječnik živog velikoruskog jezika, rus. Толко́вый слова́рь живо́го великору́сского языка́ (Tolkovyj slovar' živogo velikorusskogo jazyka), (originalni naziv: Толковый словарь живаго Великорускаго языка)[1] - rječnik koji je sastavio ruski leksikograf Vladimir Dalj sredinom 19. stoljeća. Jedan od najvećih rječnika ruskog jezika. Sadrži oko 200.000 tisuća riječi i 30.000 tisuća poslovica, uzrečica, zagonetaka i dosjetaka koje služe za pojašnjenje smisla navedenih riječi.

Naslovna strana rječnika

U osnovi rječnika leži živi narodni jezik sa svojim provincijalnim modifikacijama. Rječnik uključuje leksiku pisanog i govornog jezika 19. stoljeća, terminologiju i frazeologiju različitih profesija i zanata.

Rječnik ne daje samo informaciju o jeziku, nego i o narodnom načinu života, praznovjerju, znamenju, druge etnografske podatke. Npr., u članku o riječi "лапоть" (opanak) nisu samo određeni svi tipični oblici te riječi, nego je naveden i način izrade; kod riječi "мачта" (jarbol) i "парус" (jedro) daju se ne samo nazivi različitih oblika jarbola i jedra, nego se objašnjava i njihova namjena; zajedno s mornaričkim nazivima, posuđenima iz nizozemskog i engleskog jezika, daju se i nazivi koji su nastali, te koji su se rabili na Kaspijskom jezeru i Bijelom moru. U članku o riječi "рукобитье" (udaranje rukom o ruku, npr. kod sklapanja poslova) objašnjava se složeni svadbeni obred i cijeli niz običaja povezanih s njim, karakterističnih za svadbu u starom seljačkom načinu života.

Za prva je izdanja rječnika Dalj 1861.g. dobio Konstantinovsku medalju (najviša nagrada Ruskog geografskog društva), a 1868.g. bio je izabran za počasnog člana Akademije znanosti i nagrađen Lomonosovskom nagradom.

Struktura i sastav uredi

 
Primjer članka (originalna ortografija)

Rječnik nije normativan, u njemu praktički nema stilske osobine leksike (samo napomene o dijalektizmima), gramatičke upute, nema izbora leksike. Dalj navodi mnogo primjera uporabe riječi, ali ne daje detaljne definicije.

Rječnik je sastavljen prema abecedi i porodici riječi. Takva metoda doprinosi otkrivanju tvorbe riječi, no uzrokuje i poteškoće: ponekad nije jasno gdje se točno treba tražiti neka konkretna riječ. Sustav porodice riječi je, pak, proveden nedovoljno točno: katkada su zajedno samo suzvučne riječi, a ne srodne; ponekad su pak srodne podijeljene na nekoliko članaka.

  • U jedno gnijezdo su bile okupljene riječi:
    • акт, актёр, акциз, акция
    • простой i простор
    • тлеть i тло
    • колеть i кол
  • Riječi koje nisu bile okupljene u jedno gnijezdo:
    • дикий i дичь
    • знак i значок
    • круг i кружить

U trećem i četvrtom izdanju urednik (poljski i ruski lingvist Jan Baudouin de Courtenay) djelomično je reorganizirao strukturu prikaza materijala, što je olakšalo služenje rječnikom, ali je narušilo autorov sustav.

Dalj je također uključio u rječnik nekoliko riječi koje je sam izmislio radi zamjene posuđenica: "сглас" umjesto riječi "гармония", "живуля" - "автомат", "ловкосилье" - "гимнастика". "Krivotvorina" je bila otkrivena nakon izlaska rječnika, a u članku "Odgovor na presudu" Dalj je bio prisiljen priznati da u njegovom rječniku postoje "riječi kojih dosad nije bilo u svakodnevici".

Povijest nastanka uredi

3. ožujka 1819. godine ... dobili smo čin mornaričkih zastavnika, i ja sam na zahtjev poslan na Crno more u Nikolajev. Na tom mom prvom putovanju po Rusi nesvjesno sam položio temelje za svoj rječnik, zapisujući svaku riječ koju dotad nisam čuo.[2]
Jedan od bivših ministara obrazovanja (Kn. Šihmatov), prema glasinama koje su došle do njega, predložio mi je da akademiji predam svoju građu, po, u to vrijeme, uobičajenoj cijeni: po 15 kopjejaka za svaku riječ izostavljenu u rječniku akademije, i po 7½ kop. za dopunu i ispravku. Predložio sam, umjesto tog dogovora, drugi: staviti se sasvim, i s građom, i sa svojim radovima, na raspolaganje akademiji, ne zahtijevajući i čak ne želeći ništa osim neophodne plaće; no na to nisu pristali, nego su ponovili prvi prijedlog. Poslao sam 1000 dodatnih riječi i 1000 dopuna, sa zaglavljem" "prva tisuća". Pitali su me da li ih još imam puno. Odgovarao sam da točno ne znam, no u svakom slučaju desetke tisuća. Kupnja robe takvog karaktera, sumnjive kakvoće, vidljivo nije dolazilo u obzir, te je dogovor pao u vodu na prvoj tisući.[3]

Tjedan dana prije smrti, prikovan za postelju, V. Dalj nalaže kćeri da unese u rukopis rječnika, drugo izdanje koje je pripremao, četiri nove riječi koje je čuo od služinčadi.[4]

Vladimir Dalj je sastavljao rječnik 53 godine.

Izdanja uredi

 
Kovanica od dva rublja izdana povodom 200-godišnjice rođenja V.I. Dalja)
  • Prvo izdanje Društva ljubitelja Ruske književnosti, Moskva, tipografija A. Semena, 1863., (tom 1), tipografija Lazarevskog instituta zapadnjačkih jezika, 1865. (tom 2, 3), tipografija T. Ris, 1866. (tom 4).[5]
  • Drugo izdanje, "ispravljeno i znatno povećano po rukopisu autora" "izdanje knjižara-tipografa M.O. Vol'fa", Sankt Peterburg-Moskva, 1880., 1881., 1882., 1882.
  • Treće izdanje, "ispravljeno i znatno dopunjeno, u redakciji prof. Jana Baudouina de Courtenaya", izdanje "liferanta Dvora NJEGOVOG CARSKOG VELIČANSTVA" (tako je navedeno samo u prvom tomu) društva M.O. Vol'f, Sankt Peterburg-Moskva, 1903., 1905., 1907., 1909.
    U rječnik je bilo uneseno više od 20.000 novih riječi, uključujući vulgarno-pogrdnu leksiku (u četvrtom tomu). Zbog svojih je dopuna urednik bio oštro kritiziran, a u sovjetsko vrijeme "Baudouinovski rječnik Dalja" nije se izdavao.[6]
  • Četvrto izdanje, u redakciji Jana Baudouina de Courtenaya, Sankt Peterburg, 1912. – 1914. (reprint prethodnog izdanja).
  • Sedmo reprint-izdanje, posvećeno 175-godišnjici rođenja V. Dalja, otisnuto fotomehaničkim postupkom na temelju šestog izdanja iz 1955.g., koje je pak reprint drugog izdanja 1880. – 1882.g. u tiraži od 200.000 primjeraka. Tom 1-4, Moskva: Russkij jazyk, 1978.[7]

Bilješke uredi

  1. ↑ N.N., Novyj russkij slovar' // M. Katkov, Russkij vestnik, Moskva, 1862., t. 39, str. 811-825
  2. ↑ K.S. Gorbačevič, Sokroviščnica russkogo slova  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2004. (Wayback Machine).
  3. ↑ Dalj, V. Tolkovyj slovar' velikorusskogo jazyka, 1. izdanje, t. 1, str. IV.
  4. ↑ O slovare i jego avtore na Rubrikone.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. siječnja 2022. (Wayback Machine) Izvaci iz predgovora za šesto izdanje.
  5. ↑ Velika sovjetska enciklopedija navodi godine 1861. – 1866., a Rječnik Brokgauza i Jefrona i Književna enciklopedija - 1861. – 1868. Godina "1861." govori o tome da su do kompletnog knjižnog izdanja početni dijelovi rječnika izlazili kao pojedinačni svesci.
  6. ↑ Gramota.Ru, Tolkovyje slovari  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2008. (Wayback Machine)
  7. ↑ Sva su sovjetska (fotomehanička) izdanja, uključujući posljednji Dalj Vladimir. Tolkovyj slovar' živogo velikorusskogo jazyka: Tom 1-4, Moskva: Russkij jazyk, 1989-1991, ISBN 5-200-00748-8 (na što je skrenuo pažnju još Aleksandar Solženjicin u svom "Ruskom jeziku jezičnog proširivanja"), bila podvrgnuta cenzuri. Iz njih su bili uklonjeni članci "žid" (Židov) i neki drugi (iako se sama riječ nalazi u drugim rječničkim člancima-gnijezdima), u drugom tomu na str. 696 potpuno nedostaje 12% teksta (što odmah ne upada u oči), te neki drugi defekti. Sva izdanja nakon sovjetskih vremena (uključujući i elektronička) nemaju te nedostatke.

Rječnik Dalja na Internetu uredi

Vanjske poveznice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Objasnidbeni_rječnik_živog_velikoruskog_jezika&oldid=6697130"