Otto Loewi

Otto Loewi 1936.

Otto Loewi (Frankfurt na Majni, 3. lipnja 1873. - New York, 25. prosinca 1961.), austrijsko-njemačko-američki farmakolog.

Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1936. godine zajedno sa Sirom Henryjem Hallettom Daleom.

Loewijev pokusUredi

Prije pokusa nije bilo razjašnjeno dali se signali preko živčane sinapse prenose biolektričkim ili kemijskim putem. Loewi je u svom poznatom pokusu, objavljenom 1921.g. odgovorio na to pitanje. Iz žaba je izsecirao dva kucajuća srca: jedno spojeno s živcem vagusom koje kontrolira broj otkucaja srca i drugo ne spojeno. Oba su utopljena u otopinu (npr. Ringerova otopina). Električnom stimulacijom vagusa Loewi je smanjio broj otkucaja prvog srca. Tada je Loewi uzeo dio otopine iz prvog srca i primijenio je na drugo srce kojem je tada smanjen broj otkucaja. To je dokazalo da neka topljiva tvar koju je izlučio živac vagus u otopinu u prvom srcu kontrolira srčanu frekvenciju. Tu tvar je nazvao Vagusstoff. Zahvaljujući ovom pokusu kasnije je ustanovljeno da je Vagusstoff (ustvari acetilkolin) glavna tvar prijenosa na sinapsi parasimpatikusa. Uz ovaj pokus i otkriće da neka tvar slična adrenalinu ima istovjetnu ulogu u simpatičkim živčanim završecima, razlog su zašto je Otto Loewi zajedno s Sir Henry Daleom dobio Nobelovu nagradu 1936. godine.

Vanjske povezniceUredi