Planinski bor

crnogorično drvo iz porodice borovki

Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Planinski bor
P. mugo, ilustracija
P. mugo, ilustracija
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Podrod: Pinus subg. Pinus
Sekcija: P. sect. Pinus
Podsekcija: P. subsect. Pinus
Vrsta: P. mugo
Dvojno ime
Pinus mugo
Turra
Raspon
Rasprostranjenost planinskog bora: :     Pinus mugo subsp. uncinata (syn. Pinus uncinata). :     Pinus mugo subsp. mugo and Pinus mugo subsp. rotundata.

Rasprostranjenost planinskog bora:

     Pinus mugo subsp. uncinata (syn. Pinus uncinata).
     Pinus mugo subsp. mugo and Pinus mugo subsp. rotundata.

Ova je vrsta jednodomna, često i dvodomna, anemofilna i pretežno heliofilna. Može doživjeti veliku starost.

Planinski bor čuva zemljište od erozije, a niže položaje od bujica i snježnih lavina.

IzgledUredi

Ovisno od stanišnih uvjeta, habitus mu jako varira. Javlja se kao nizak, polegnut grm, ili naraste do 10 m visine. Najviše se susreće u obliku polegnutog grma, čija nepravilan debla leže na zemlji ili kamenju. Grane su guste, sabljasto povijene prema gore.

Kora je crvenkastopepeljasta i tanka (oko 4 mm). Ljušti se u malim ljuskama.

Korijenov sustav nema žilu srčanicu. Bočni korijeni su brojni i jako razgranati, a šire se u promjeru i do 10 metara.

Pupovi su izduženo jajasti, jako smolasti. Ljuske pupoljaka su svijetlocrvene.

Četine (iglice) su duge 2 do 6 cm, te široke 1.5 do 2 mm. Tamnozelene su boje, jednobojne nalicu i naličju. Ukočene su i oštre, na rubovima fino nazubljene. Nalaze se u parovima u bijelom kožičastom rukavcu. Ostaju na granama 5-10 godina.

Muški cvjetovi su do 15mm dugi, žute boje. Ženski su cvjetovi okruglasti, plavičasti, većinom u grupama od 2 ili 3. Cvate u lipnju i srpnju.

Češeri su u mladosti plavičasti, a poslije smeđi, okruglasti, 2-7 cm dugi i do 2,5 cm široki, sjedeći. Apofiza je rombična ili kvadratična s crnkasto obrubljenom grbicom (pupkom). Dozrijevaju u proljeće, treće godine.

Sjeme je jajoliko, sivosmeđe boje, do 5 mm dužine, sa 2-3 puta duljim krilcem. Mlada biljčica klija sa 3-8 supki.

StaništeUredi

Prilagođena je na ekstreme oštre planinske klime na gornjoj granici šume i drveća.

Nastanjuje subalpski i alpski pojas, gdje na granici šumske vegetacije obrazuje posebnu vrlo karakterističnu zajednicu klekovine bora (Pinetum munghi). U sjevernom dijelu areala naseljava i tresetišta. Dopire do 2600 m visine.

Može ju se naći u srednjoj i južnoj Europi. Na širokom području javlja se nekoliko varijeteta i oblika. Na Dinaridima je najčešći Pinus mugo var. mugo, na alpama i Sudetima Pinus mugo var. pumilio, a na Pirenejima i zapadnim Alpama Pinus mugo var. uncinata.

PodvrsteUredi

Postoje tri podvrste:

  • Pinus mugo subsp. mugo - na istoku i jugu područja rasprostranjenosti (južne i istočne Alpe, Balkanski poluotok), niska, grmolika, često biljka s više debala, visine 3–6 metara sa simetričnim češerima .
  • Pinus mugo subsp. uncinata - na zapadu i sjeveru područja rasprostranjenost (od Pireneja do Poljske), veći, obično s jednom deblom, visine do 20metara s asimetričnim češerima (ljuske su s jedne strane stošca puno deblje od druge). Neki botaničari zapadnu podvrstu tretiraju kao zasebnu vrstu, Pinus uncinata, drugi kao samo sortu, Pinus mugo var. rostrata . Ova podvrsta u Pirinejima označava granicu ratsa drveća u planini, rub staništa na kojem drveće može rasti.
  • Pinus mugo subsp. rotundata - hibridna podvrsta dviju gornjih podvrsta koje se intenzivno miješaju u zapadnim Alpama i sjevernim Karpatima.

Češeri su orašasto smeđi, 2.5–5.5 cm dugi. U subsp. mugo su simetrični, tankih ljuskica i mat teksture; a u subsp. uncinata su asimetrični s gustim ljuskama na gornjoj strani češera, tanki na donjoj strani i sjajne teksture.

Stari naziv za vrstu la. Pinus montana još uvijek se povremeno viđa, a tipografska pogreška "mugho (prvi put napravljena u istaknutoj enciklopediji iz 18. stoljeća) i dalje se iznenađujuće često ponavlja.

IzvoriUredi

Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Planinski bor
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Planinski bor
 Wikivrste imaju podatke o: planinskom boru