Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Sjeverne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama
Srednja Europa
Narodi srednje Europe

Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, Lihtenštajn, Slovenija, Hrvatska, Južni Tirol (sjeveroistočna Italija) te Vojvodina (sjeverna Srbija).

Položaj uredi

Regija je zemljopisno položena u sredini Europe između Sjevernog, Baltičkog i Jadranskog mora. Zbog položaja u sredini Europe važna je za promet te su se zbog toga često vodili ratovi. Na sjeveru prohodnost omogućuje nizak reljef, ispresijecan plovnim kanalima i rijekama te gusta prometna mreža. U središnjem dijelu to su doline rijeka, a u planinskom prostoru to su tuneli i prijevoji. Hrvatska se nalazi u srednjoj Europi pa se može nazvati i srednjoeuropskom zemljom. Zemlje s izlazom na more su: Njemačka (Baltičko i Sjeverno), Poljska (Baltičko), Slovenija i Hrvatska (Jadransko).

Reljef Srednje Europe uredi

U reljefu se izdvajaju četiri velike cjeline:

  • Njemačko-poljska ili Pribaltička nizina je blago valovito, vlažno i slabo plodno područje jer je na njega utjecao led. U sjevernom dijelu tragovi leda vidljivi su u ostatcima morenskih nanosa, ledenjačkih jezera i močvara. U južnom dijelu na reljef su snažno utjecali rijeke i vjetrovi. Rijeke su nataložile riječne nanose, a vjetar je nanio fini pijesak (prapor i les) koji je uzrokovao nastajanje plodnoga tla.
  • Stara gromadna gorja (Njemačko i Češko sredogorje) protežu se od Rajne na zapadu do južne Poljske na istoku. Najčešće su snižena, zaobljena i pošumljena. Raščlanjena su brojnim dolinama i kotlinama pogodnim za poljodjelstvo, gradnju prometnica i naseljavanje. Vrlo su bogata ugljenom i željeznom rudom, a ima i i obojenih kovina (bakar, olovo, cink) te kalijevih soli. Rude su vrlo rano omogućile industrijalizaciju.
  • Mlada nabrana gorja su Alpe i Karpati. Alpe su veoma strme i teško prohodne. U višim dijelovima su se zadržali ledenjaci, a u nižim ledenjačka jezera i doline. Rijeke su kratke i snažne pa su pogodne za gradnju hidrocentrala. Alpe se dijele na više zapadne i šire istočne Alpe. Prometnice koje prolaze Alpama važne su za povezivanje juga i sjevera Europe. Karpati su niži i prohodniji od Alpa. U srednjoj Europi nalaze se samo zapadni Karpati.
  • Panonska nizina se nalazi između Alpa, Dinarida i Karpata. Nekada davno tu je bilo Panonsko more koje se izdizanjem planina dijelom povuklo prema Crnome moru, a dijelom se zadržalo u obliku jezera (Blatno jezero, mađ. Balaton) i Nežidersko jezero). Većinu jezera zatrpale su rijeke i vjetrovi koji su sa sobom donijeli finu prašinu i mulj što je uzrokovalo stvaranje plodnoga tla. U zapadnom djelu razvijeno je poljodjelstvo dok je istočno od Dunava razvijeno stočarstvo. Osim plodnoga tla važno bogatstvo su nafta i zemni plin.

Klima uredi

U najvećem djelu Srednje Europe prevladava umjerena kontinentalna klima. Kontinentalnost je izraženija na istoku gdje je manja količina padalina. Na sjeverozapadu Pribaltičke nizine jak je utjecaj Atlantika, pa su zime toplije a količina padalina je veća. Šume su iskrčene, a stepe pretvorene u plodno tlo. Utjecaj Sredozemlja ograničen je na usko područje Slovenije zbog utjecaja Alpi. Zbog nadmorske visine pada temperatura pa je klima na planinama oštro kontinentalna i planinska. Tu su temperature niske a snijeg se može zadržati i cijele godine. Ponekad se na planinama pojavljuje i temperaturna inverzija. Na višim predjelima prevladavaju crnogorične šume.

Rijeke uredi

Velike rijeke srednje Europe: Dunav, Rajna, Laba, Weser, Odra, Visla izviru u Alpama i Karpatima gdje im je i razvodnica. Slijevaju se u Crno, Baltičko i Sjeverno more. Vodostaj ovisi o padalinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Europska rijeka. Najprometniji kanali su Rajna-Majna-Dunav i Kielski kanal.

Države koje su u srednjoj Europi uredi

Regije koje su većim dijelom u srednjoj Europi uredi

Vanjske poveznice uredi