Blatno jezero
Blatno jezero[3](često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj. Rijeka Zala je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka Sió je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.
Blatno jezero mađ. Balaton | |
---|---|
Jezero | |
Gradovi i sela uzduž Blatnog jezera (više) | |
Položaj | |
Koordinate | 46°51′00″N 17°43′12″E / 46.85000°N 17.72000°E |
Smještaj | Panonska nizina |
Države | |
Obalni gradovi | Keszthely, Siófok, Balatonfüred |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 78 km |
Širina | |
• Najveća | 14 km |
Dubina | |
• Prosječna | 3.3 m |
• Najveća | 12.2 m |
Obalna crta | 235 km |
Površina | 600 km2 |
Zapremina | 1.9 km3 |
Površina porječja | 5174[1] km2 |
Nadm. visina | 104.8 m |
Vrijeme retencije | 2 godine |
Rijeke i otoci | |
Pritoci | Zala |
Odlijeva se u | Sió |
Dodano na popis | 17. ožujka 1989. |
Referentni broj | 421[2] |
S površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 kilometara, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, s najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).
Ime
uredi- opisni prijevod bi dao značenje Blatno jezero, što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”.
- za vrijeme starorimske države jezero se zvalo „Plitko jezero” (lat. Lacus Pelso), dok su Nijemci koristili naziv (njem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.
Klima
urediBlatno jezero, s povećanim atmosferskim padalinama, utječe na klimu okolice; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostatak Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.
Turizam je vrlo razvijen, s najvećom posjećenošću od lipnja do rujna, kad je prosječna temperatura vode 25 °C. Za vrijeme jačih zima organizira se ribolov na ledu i tako produžava turistička sezona.
Gradovi i sela
urediSjeverna obala
urediOd istoka prema zapadu:
Balatonfőkajár - Balatonakarattya - Balatonkenese - Balatonfűzfő - Balatonalmádi - Alsóörs - Paloznak - Csopak - Arács - Balatonfüred - Tihany - Aszófő - Örvényes - Balatonudvari - Fövenyes - Balatonakali - Zánka - Balatonszepezd - Szepezdfürdő - Révfülöp - Pálköve - Ábrahámhegy - Balatonrendes - Badacsonytomaj - Badacsony - Badacsonytördemic - Szigliget - Balatonederics - Balatongyörök - Vonyarcvashegy - Gyenesdiás - Kestel
Južna obala
urediOd istoka prema zapadu:
Balatonakarattya - Balatonaliga - Balatonvilágos - Sóstó - Szabadifürdő - Siófok - Széplak - Zamárdi - Szántód - Balatonföldvár - Balatonszárszó - Balatonszemes - Balatonlelle - Balatonboglár - Fonyód - Bélatelep - Balatonfenyves - Balatonmáriafürdő - Balatonkeresztúr - Balatonberény - Fenékpuszta
Zanimljivosti
uredi- Bitka pod imenom Balatonska ofenziva (njem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tijekom Drugog svjetskog rata. Bitka je bila kontraofenziva njemačke 6. SS tenkovske divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. ožujka i 16. ožujka 1945. godine, a rezultirala je pobjedom Crvene armije.
- Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak sovjetske okupacije Mađarske.
Literatura
uredi- Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest, 1978, ISBN 3876807492
- László Trunko: Sammlung geologischer Führer Band.91, 2000, ISBN 344315073X
- Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest, 1986, ISBN 963-13-2206-8
- Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag
- ↑ Herschy, Reginald W.; Fairbridge, Rhodes W. 1998. Encyclopedia of Hydrology and Lakes. Springer Nature. ISBN 978-0-412-74060-2. Pristupljeno 22. kolovoza 2012.
- ↑ Lake Balaton Regional Water Institute. Ramsar Sites Information Service. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2021. Pristupljeno 24. svibnja 2019.
- ↑ Hrvatski planinar br.12/2005. Planinariti po Mađarskoj, str. 416
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Blatno jezero |