Plavuše
Plavuša je naziv koji se koristi za ženu čija je kosa svijetle boje, odnosno "plava". Boja kose može varirati od blijedožute do nijansi koje prelaze u riđu. Takva boja je nedostatak pigmenta koji se zove eumelanin. Na Fischer-Sallerovoj skali nijanse plave kose variraju od A do O.
Plavuše se u prirodi pojavljuju relativno rijetko, tako da ih ima oko 1,8 % u svjetskoj populaciji. Iako se pojavljuju među svim etničkim grupama i rasama, njihova najveća koncentracija je u Europi, zbog čega se dugo krivo mislilo da su prirodne plavuše samo u Europi, odnosno da su isključivo europskog porijekla. Nakon Europe, svijetla boja kose je najčešća među australskim Aboridžinima.
Prema najnovijim genetskim istraživanjima, relativna brojnost plavuša u Europi je relativno novi fenomen, odnosno osobe svjetlije kose su se počele u većem broju pojavljivati tek prije 11-10.000 godina. Jedna od teorija tvrdi da je to posljedica seksualne selekcije, odnosno da su teški uvjeti života, odnosno velik broj nesreća tijekom lova za vrijeme posljednjeg ledenog doba doveli do neravnoteže u broju muškaraca i žena. Tako je na veliki broj žena dolazio relativno mali broj muškaraca. Među ženama su one sa svjetlijom kosom izgledale "egzotičnije" i atraktivnije, te imale prednost u izboru muških seksualnih partnera, što je omogućilo njihovom recesivnom genu da se reproducira.
Tijekom kasnijih vjekova, plavuše su se, pogotovo u krajevima gdje nisu postojale u prirodnom broju, smatrale "egzotičnijima", tako da su u starom Rimu bogate žene kupovale perike napravljene od kose germanskih robova i ropkinja, odnosno bojale kosu u svijetlo ("plavo").
U 20. stoljeću su pak, plavuše postale metom seksističkih stereotipa koji takvu boju kose vezuju uz nedostatak inteligencije odnosno promiskuitet. Takvi se stereotipi odražavaju, između ostalog, kroz viceve o plavušama.
