Razgovor sa suradnikom:MaGa/Arhiv 13: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Kočevski Rog: novi odlomak |
|||
Redak 674:
== Ha, ne znam ==
:u svakom slučaju zanimljivo je i informativno, radi se o nečemu šta gotovo nitko osim proizvođača nije znao, pa čekam da se još pojavi kakva bolja referenca o tome. No ako ti smeta ukloni. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:24, 21. veljače 2017. (CET)
== Kočevski Rog ==
Bok MaGa,
pogledao sam, kod nas su gotovo pa ''sva'' polja u kršu s malim početnim slovom u drugoj riječi. No, tu je riječ o [[Slovenija|slovenskome]] krškom polju koje je taj naziv dobilo po vrhu odnosno širem području gdje je bilo pogodno stvoriti naselje (u polju). Piše na sl.wiki da je skraćeni naziv Rog. Po pravilima posredne transkripcije mislim da se nazivima sa slovenskoga jezičnoga područja kod nas pristupa prilično oprezno, iako imamo i prilagodbi, Celovac, Tržić, po [[m:w:sl:Seznam vrhov v Sloveniji]], naziv vrha je Veliki Rog (1099 m).
Mislim da je pogrješno načinjeno u slučaju ovog premještanja ([[posebno: diff/119213]]).
Očito je to polje dobilo ime po vrhu, i to ne samo u smislu vrha Velikoga Roga, nego i općenito po vrhu (rogu; Rogu), to bi značilo da se stvorilo preneseno značenje i dobili smo od opće imenice rog neku posebnu, novu imenicu, dobili smo naziv {{--}} poosobljavanjem, prijenosom značenja iz općeg u vlastito.
Čini mi se da je i Općina [[Ravna Gora (općina)|Ravna Gora]] po tom istoimenom kraju dobila ime, zanimljivost: OOUR Zavod za krumpir Stara Sušica, Ravna Gora u sastavu Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
U izvoru: Željko Poljak, ''Hrvatske planine'', četvrto, izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-212-314-2, nalazim na str. 311. kako izgleda to polje Ravna Gora, pa mi se čini da bi tako i Rog mogao ostati.
Možda je čak bitniji razlog, slovenski jezik ima manje znakova za slova od hrvatskoga, te se bilo kakvo pitanje transliteracije može smatrati izlišnim, jer za svaki znak (slovo) iz slovenskoga ima isti takav u hrvatskome jeziku. Razumljivost tih naziva potpuna je s obzirom na veliku sličnost u rječniku, a i s obzirom da je riječ o nazivima koji su bitan dio kulturnopovijesnog bitka slovenskoga naroda, slične uljudbe kao i našega hrvatskoga naroda, a istoga uljudbenog kruga.
Iz svih tih razloga ne bih mijenjao naziv koji je podrijetlom iz slovenskoga jezika i kulture slovenskoga jezika. Nismo promijenili naziv ni u slučaju [[Bela krajina|Bele krajine]], možda drugačije dekliniramo neke nazive, Črnomelj, Črnomelju (slovenski genitiv Črnomlju). Po [[Radoslav Lopašić|Radoslavu Lopašiću]], dobro je pisati i Črnomlju. Eto, ja ne bih mijenjao. Lijepo te pozdravljam, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,53; 21. veljače 2017. (SEV)
| |||