Zlatko Hasanbegović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
eksplicitno -> nedvosmisleno
preoblikovano u neutralnom stilu (vidi razgovor)
Redak 37:
Krajem siječnja [[2016.]] godine imenovan je ministrom kulture u [[Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]]. Njegovo je imenovanje popraćeno burnim prosvjedima jednog dijela kulturnih djelatnika; prosvjednici su govorili da je nekompetentan u području kulture i da iznosi, po njima, revizionističke stavove o nekim temama iz novije hrvatske povijesti pa su u znak protesta zbog njegovog imenovanja pokrenuli peticiju ''Kulturnjaci 2016.''<ref>[http://www.jutarnji.hr/inicijativa-kulturnjaci-2016-predala-vladi-i-oreskovicu-apel-za-smjenom-ministra-hasanbegovica/1513703/ Kulturnjaci vladi predali apel za smjenom Hasanbegovića 'On provodi neku vrstu kulturne revolucije'], ''[[Jutarnji list]]'', [[HINA]], 4. veljače 2016., pristupljeno 21. veljače 2016.</ref>
 
S druge strane, 77 [[povjesničar]]a i 66 [[akademik]]a reagiralo je na napade u prvim danima mandata na tada novoizabranog ministra, te izrazila zabrinutost zbog "iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja" pojedinih izjava novoimenovanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i zbog jačanja protuhrvatskog ozračja na kulturnoj sceni.<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/kultura/povjesnicari-zabrinjavaju-nas-napadi-na-ministra-hasanbegovica-889857 Nezabilježen slučaj javnog napada na jednog ministra - Povjesničari: Zabrinjavaju nas napadi na ministra Hasanbegovića], ''dnevno.hr'' - mrežno izdanje tjednika [[7Dnevno]], objavljeno 3. veljače 2016., pristupljeno 2. svibnja 2016.</ref>
 
Hasanbegović se kao ministar iskazao jasnim i moralno neupitnim stavovima{{nedostaje izvor}} o stvarima koje su mu predbacivali kritičari:<ref name="kamenjar2016">[http://kamenjar.com/hasanbegovic-u-bujici-jedan-je-temelj-30-svibnja-1990-i-5-kolovoza-1995/ Hasanbegović u Bujici: ‘Jedan je temelj: 30. svibnja 1990. i 5. kolovoza 1995.], objavljeno 7. rujna 2016., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>
{{citat|Kada sam problematizirao pojam antifašizma – što je bio moj ‘magnum krimen’, kada su me napadali zbog izjave da je antifašizam floskula, jasno sam rekao da nije riječ o antifašizmu kao takvom, nego o jugoslavenskom, komunističkom antifašizmu koji je u suprotnosti sa svim vrednotama na kojima počiva moderna Hrvatska država.|Zlatko Hasanbegović, rujan 2016.}}
 
[[Datoteka:Jedan je temelj.png|lijevo|mini|Isticanje demokracije i pobjede u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] kao temelja Hrvatske]]
 
Osim jasnih stavova o prošlosti, ministar seje pokazaoiskazao podjednakoi jasansvoj istav efikasano utrenutnim tekućimpolitičkim pitanjima,; na novinarskunovinarsko podvalupitanje: ''"Zašto ste smijenili direktora televizije?"'' Hasanbegović je odgovorio: ''"Direktora je temeljem zakona smijenio Hrvatski sabor na temelju zahtjeva Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. Ministar kulture i ministarstvo ni na koji način nisu bili uključeni u tu proceduru."'' I dalje su stizala nekorektna pitanja, poput: ''" Čak je i predsjednica Vijeća za elektroničke medije dala ostavku u znak protesta protiv vaših metoda"'', koja su dobivala jasne odgovore: ''"Ostavka predsjednice Vijeća, što se može pročitati iz njezina obrazloženja ostavke, nije bila povezana s bilo kojom mojom odlukom. Ipak, osoba takve biografije nije ni trebala biti na čelu tog Vijeća. Kao i bivši ravnatelj, osamdesetih godina predsjednik državne komunističke omladinske organizacije i direktor državne televizije izravno imenovan od Komunističke partije, i ona je bila istaknuta novinarka povezana s partijskim strukturama u vrijeme komunističke diktature."''<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/zalim-sto-smo-se-protiv-svoje-volje-nasli-u-jugoslaviji-u-anti-demokratskom-boljsevickom-sustavu-1087235 Intervju za Le Monde], objavljeno 25.5.2016., pristupljeno 7. listopada 2016.</ref>
 
O Stručnom povjerenstvu za neprofitne medije, gdje su se za prethodnog mandata po Hasanbegovićevim riječima isticali: ''"brojnim kontroverzama, učestale su optužbe za sukob interesa članova Povjerenstva, kritike za nepotizam, klijentelizam, nejasna mjerila, za ideološku uskogrudnost i sektaštvo, promjene odluka u zadnji čas te dodjela sredstava mimo natječaja diskrecijskom odlukom mimo ministrice i javne svađe. Konkretan dokumetiran slučaj je i odluka nadležnog tijela u vezi s dodjelom sredstava internetskom portalu Autograf mimo odluka Povjerenstva."''. Kriminalan rad članova povjerenstva bio je vezan uz medijsku kulturnu politiku njegove nesposobne prethodnice [[Andrea Zlatar Violić|Andreje Zlatar Violić]] koju istražuje [[USKOK]],<ref name="kamenjar2016b">[http://kamenjar.com/hasanbegovic-u-bujici-jedan-je-temelj-30-svibnja-1990-i-5-kolovoza-1995/ Hasanbegović u Bujici: ‘Jedan je temelj: 30. svibnja 1990. i 5. kolovoza 1995.], ''"Andrea Zlatar – Violić je zbog različitih sukoba interesa, zbog nenamjenskog i krezovskog trošenja kartice morala dati ostavku. Podizala je gotovinu sa službene kartice, koja se onda beskamatno vraćala, naravno sve na teret poreznih obveznika. A paradoks je da je i njezin nasljednik krenuo istim putem! Danas imamo situaciju da mnogi službenici u Ministarstvu kulture sada moraju davati iskaze na Uskoku, umjesto da obavljaju svoj posao."'', objavljeno 7. rujna 2016., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref> koja je na početku 2013. utemeljila Odjel za medije, čija je zadaća bila izrada nacionalne medijske politike i stvaranje zakonodavnih i financijskih pretpostavki za "pluralističan medijski prostor", a sve je, tvrdi, ostalo u području lijepih želja "na razini beživotnih teorijskih elaborata".<ref>[http://www.hkv.hr/vijesti/politika/381-hic/hic-politika/hic-politika-hkv/22659-hasanbegovic-nema-novcane-potpore-neprofitnim-medijima-putem-medijske-politike-minstarstva-kulture.html Hasanbegović o neprofitnim medijima], HINA, objavljeno 5. veljače 2016., pristupljeno 7. kolovoza 2016.</ref>
 
Hasanbegović nije nedvosmisleno tražio promjenu [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]], ali izrazio je potrebumišljenje vraćanjada je potrebno vratiti [[30. svibnja]] kao [[Dan državnosti|Dana državnosti]], a o navodnoj utemeljenosti Hrvatske na antifašizmu ili bilo kojem datumu u svibnju 1945. godine rekao je:<ref name="kamenjar2016" />
{{citat|Jedini istinski temelj na kojem počiva moderna Hrvatska država je nacionalna volja našega naraštaja, demokratski poredak koji jamči svakom čovjeku iskazivanje političkih stajališta i pobjeda u Domovinskom ratu kao jedina istinska pobjeda Hrvata u 20. stoljeću. To su notorne činjenice i to mnogima smeta. Smeta im i simbolički temelj – 30. svibnja 1990. kao neka vrsta nulte godine, simboličkoga prekida s komunističkom, totalitarnom vladavinom i jugoslavenskom državom. 30. svibnja je začet proces uspostavljanja moderne države Hrvatske, to je jedini istinski Dan državnosti i kao takav je bio prihvaćen od cjelokupnog hrvatskog naroda. Treba vratiti taj datum iz više razloga i siguran sam da će nova parlamentarna većina pristupiti reformi kalendara državnih blagdana, u sklopu rasterećivanja moderne Hrvatske od svih zloduha prošlosti. To smeta onima koji uporno promiču laž da postoje neki drugi temelji Hrvatske države, da je Hrvatska stvorena prije 30. svibnja 1990. godine, a mi znamo da je nakon 2. svjetskog rata stvorena jugoslavenska država! Svaka jugoslavenska država je negacija Hrvatske države, a komunistički nedemokratski poredak je negacija demokratskog poretka na kojem počiva moderna Hrvatska.|Zlatko Hasanbegović, rujan 2016.}}
 
Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izborima za Hrvatski sabor 2016.]] godine u drugoj izbornoj jedinici osvojio je najviše [[preferencijalno glasovanje|preferencijalnih glasova]] na HDZ-ovoj listi s 11.898 glasova (ili 17,18 %) i time ostvario mandat zastupnika u [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|devetom sazivu Hrvatskoga sabora]].<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pobjednici-preferencijskog-glasovanja-Ulaze-Mrak-Taritas-Brkic-Culej-Glavasevic-Grmoja-Pernar-Kirin-Kujundzic www.novilist.hr], [[Novi list]], "Pobjednici preferencijskog glasovanja: Ulaze Mrak Taritaš, Brkić, Culej, Glavašević, Grmoja, Pernar, Kirin, Kujundžić...", obavljeno 11. rujna 2016, pristupljeno 21. listopada 2016.</ref> Iako je Hasanbegović bio najizgledniji kandidat za novog ministra kulture, predsjednik vlade [[Andrej Plenković]] ministricom je imenovao [[Nina Obuljen Koržinek|Ninu Obuljen Koržinek]].<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/nova-ministrica-kulture-je-nina-obuljen-964391 www.dnevno.hr], I. Delić, "Hasanbegović otpao: Nova ministrica kulture je Nina Obuljen!", objavljeno 18. listopada 2016., pristupljeno 21. listopada 2016. </ref><ref> [http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/rijesena-najveca-nepoznanica-nove-vlade-jutarnji-ekskluzivno-saznaje-nina-obuljen-preuzima-ministarstvo-kulture-od-zlatka-hasanbegovica/5153228/ www.jutarnji.hr], Tomislav Mamić, "Jutarnji ekskluzivno saznaje: Nina Obuljen preuzima Ministarstvo kulture od Zlatka Hasanbegovića!", objavljeno 8. listopada 2016., pistupljeno 21. listopada 2016.</ref>
 
Početkom lipnja [[2017.]] godine zajedno s [[Bruna Esih|Brunom Esih]] osnovao je stranku [[Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku]], čiji je politički tajnik i glasnogovornik, a Bruna Esih predsjednica je stranke.<ref name="neovisni.hr">[http://www.neovisni.hr/o-nama/organizacija/ O nama: Organizacija], neovisni.hr, pristupljeno 23. srpnja 2017.</ref><ref>Matija Štahan, [https://narod.hr/hrvatska/zasto-naziv-stranke-brune-esih-i-zlatka-hasanbegovica-sadrzi-njihova-imena ''Zašto naziv stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića sadrži njihova imena?''], narod.hr, 12. lipnja 2017., pristupljeno 23. srpnja 2017.</ref>
 
== Kritike ==
Hasanbegovićeva jasnoćakritika kritikeJosipa Broza TitovogTita i MilanovićevogZorana režima kombinirana s moralnom neupitnošćuMilanovića donijela mu je, osim popularnosti u naroduodređenom dijelu birača koja se očitovala u skoro 12 tisuća preferencijalnih glasova na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izborima za Sabor 2016.]] godine gdje bi bio izabran za zastupnika i da je bio 14. na listi [[HDZ]]-a,<ref>[http://www.vecernji.hr/izbori2016/koga-su-sve-u-sabor-progurali-preferencijalni-glasovi-usao-ivan-pernar-bruna-esih-mrak-taritas-1112914 Tko je dobio najviše preferencijalnih glasova u SDP-u i HDZ-u? Krstičević zamalo ispred Plenkovića], objavljeno 12. rujna 2016., pristupljeno 7. listopada 2016.</ref> također i kritike, među kojima se ističe civilizacijski nedopustiv govor mržnjekritika [[SDP]]-ovca koji se sam deklarira kao [[Lijevi ekstremizam u Hrvatskoj|antifa simpatizer]]<ref>[http://www.maxportal.hr/glavasevic-se-obrusio-na-milanovica-zorane-kako-da-sad-pozdravim-svoje-antife-za-dom/ Glavašević se obrušio na Milanovića: “Zorane, kako da sad pozdravim svoje antife? ZA DOM!?], objavljeno 26. kolovoza 2016., objavljeno 11. listopada 2016.</ref> Bojana Glavaševića koji je izjavio: ''Nakon Timovog intervjua jasno je: ili je slijep/glup pa ne vidi što rade HaSSan i ekipa ili u tome što rade ne vidi problem.'', nakon što ga je [[premijer]] [[Tihomir Orešković]] podržao u njegovu radu,<ref>[http://direktno.hr/en/2014/direkt/46868/Glava%C5%A1evi%C4%87-ismijao-Hasanbegovi%C4%87evu-vjeru-i-proglasio-ga-SS-ovcem!.htm Skandalozno: Glavašević ismijao Hasanbegovićevu vjeru i proglasio ga SS-ovcem!], ''Direktno.hr'', objavljeno 2. svibnja 2016., pristupljeno 2. svibnja 2016.</ref> a kontroverzni prethodni intendant [[Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci|riječkog HNK-a]] Oliver Frljić rekao je kako bi ''i Krleža bi potpisao peticiju za smjenu Hasanbegovića''.<ref> HINA, [http://www.index.hr/vijesti/clanak/sef-opere-rijeckog-hnk-i-krleza-bi-potpisao-peticiju-za-smjenu-hasanbegovica/887020.aspx Šef opere Riječkog HNK: "I Krleža bi potpisao peticiju za smjenu Hasanbegovića" ], ''index.hr'', objavljeno 13. travnja 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref> [[Zoran Milanović]] je rekao kako je njegovo izabiranje za ministra bio potpuni promašaj te da je ''šteta već načinjena, on neće biti primljen nigdje u Europi, potpuno je nebitno je li to ustaška kapa ili nije. Sada sam u situaciji da ponovno citiram dr. Franju Tuđmana koji je HOS nazivao crnokošuljašima, militantima i najvećom preprekom priznanju Hrvatske. Bitno je što je ispod kape i što je napisano. Takvi ljudi ne prolaze nigdje u Europi, to je teret za Hrvatsku i nikada nije trebao biti ministar'',<ref> [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-popodne-u-makarskoj-o-hasanbegovicu---426233.html Milanović: 'Šteta je učinjena, neće biti primljen nigdje u Europi'], ''dnevnik.hr'', objavljeno 11. veljače 2016., pristupljeno 3. svibnja 2016. </ref> te je dodao da ''ne može biti ustaša, 2016. je godina, ali sve je jasno, nikad nije smio postati ministar. To su opasni stavovi za Hrvatsku, uz to što je to ljudski loše. Taj čovjek radi štetu Hrvatskoj, on nigdje ne može biti ministar, čak ni u Poljskoj, samo u sadašnjoj Hrvatskoj.''.<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Milanovic-o-Hasanbegovicu-On-nigdje-ne-moze-biti-ministar-cak-ni-u-Poljskoj-samo-u-sadasnjoj-Hrvatskoj Milanović o Hasanbegoviću: On nigdje ne može biti ministar, čak ni u Poljskoj, samo u sadašnjoj Hrvatskoj], ''[[Novi list]]'', objavljeno 11. veljače 2016., pristupljeno 3. svibnja 2016.</ref>
 
== Djela i članci ==
Line 65 ⟶ 62:
* ''Jugoslavenska muslimanska organizacija od uvođenja diktature kralja Aleksandra do Sarajevskih punktacija (1929.-1933.)'', // ''Pilar - časopis za društvene i humanističke studije'', sv. V, br. 10(2), (2010.), str. 9.-44. {{Hrčak|id=97366}} (izvorni znanstveni članak)
* ''(Tro)jedan narod. Bošnjaci, Muslimani i Hrvati muslimani u Hrvatskoj u popisima stanovništva 2001. i 2011. godine'', // ''Društvena istraživanja: Journal for General Social Issues'', sv. 23, br. 3, (2014.), str. 427.-448. {{Hrčak|id=192111}} (suautor [[Nenad Pokos]]) (izvorni znanstveni članak)
 
== Literatura ==
* Zlatko Hasanbegović, ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007. Bilješka o autoru, str 624.