Wikipedija:Dobri članci/Arhiva početne stranice: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m arhiviranje gotovo |
m Popravak |
||
Redak 5:
{|cellspacing="10px" style="background:none; margin-top:-10px"
| width="100%" style="border: 1px solid #6688AA; background:#f9f9f9; padding:1em" colspan="2"|[[Slika:
Na ovoj stranici nalaze je izvrsni članci izarbani pomoću glasovanja od strane suradnika. Članci su u izboru 1 tjedan i ona se odlučuje hoće li biti izvrsni ili ne. Od svih ovih izvrsnih članaka, također glasovanjem, bira se izabrani članak.<br><br>Za izvrsne članke koji su već bili i izabrani pogledajte [[Wikipedija: Izvrsni i izabrani članci|ovu]] stranicu. Ovo je učinjeno da bi se smanjila ova stranica. Važno je napomenuti da će popis svih izvrsnih članaka biti samo na ovoj stranici i to samo na dnu.
Redak 14:
| width="50%" style="border:1px solid #68A; background:#FFF; padding:1em" valign="top"|
==Tjedan od 20
[[Slika:Baumgartner usgp 2004.jpg|lijevo|150px|Bolid Formule 1 na stazi]] '''Formula 1''', skraćeno F1 se smatra najvišim rangom jednosjeda u utrkama motornih vozila. Temelji se na serijama utrka koje se održavaju na umjetno sagrađenim stazama (pistama) baš za tu svrhu ili na zatvorenim [[grad]]skim ulicama. Svake [[godina|godine]] rezultati utrka određuju dvije ljestvice pobjednika, ljestvicu najboljih vozača i ljestvicu najboljih konstruktora.
[[Europa]] je Formulin tradicionalan centar i ostaje njeno vodeće tržište, iako se Velike nagrade održavaju širom svijeta, i neprestano se njihov broj povećava. Kao najskuplji sport na svijetu, ekonomski utjecaj Formule je također značajan tako da se mogu primjetiti njena politička i financijska prevrtanja. Posljednjih godina je poznatija po glamuru. Sam sport je reguliran od strane Međunarodne automobilističke federacije FIA i općenito je pod pokroviteljstvom [[Bernie Ecclestone|Bernieja Ecclestonea]] kroz mnoštvo korporacijskih tijela. Formula 1 ima svoje korijene još u motornim utrkama na europskom tlu [[1920]]. i [[1930]]. Brojne Grand Prix organizacije su iznijele pravila za Svjetsko prvenstvo još prije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], ali zbog malog broja utrka za vrijeme rata Svjetsko prvenstvo vozača nije regulirano sve do [[1947]]., a inaguracijska sezona je bila [[1950.]]
==Tjedan od 27
[[Slika:Fachi-Bilma-Dünen.jpg|150px|lijevo|Dina u [[Sahari]]]]
'''Pustinja''' je područje koje zbog velike oskudice vlage nema razvijenog vegetacijskog pokrova. Iako su pustinje poznate po slaboj prisutnosti života, one zapravo pružaju utočište mnogim živim bićima koja obično ostaju sakrivena (posebice tijekom dnevnog svjetla) kako bi sačuvala vlagu. Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje.
Redak 29:
U [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] pustinje su označene kao (BW)...'''[[Pustinja|Više o pustinji]]'''
==Tjedan od 04
[[Slika:Obala.jpg|150px|lijevo|Dalmatinska obala]]
'''Dalmacija''' je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između [[Krka|Krke]] i [[Cetina|Cetine]] koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za ''Ilirik'', kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.
Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka [[Pag|Paga]] i rijeke [[Zrmanja|Zrmanje]] na sjeveru do [[Konavle|Konavala]], odnosno [[Rt Oštro|rta Oštro]] na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom ''Južno hrvatsko primorje'', koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko [[Split|splitskog]] makroregionalnog središta triju regionalnih centara: [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a i [[Dubrovnik]]a. Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima [[Velebit]]a, [[Dinara|Dinare]] i [[Kamešnica|Kamešnice]], dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa. Prostire se na površini od oko '''11 960 km2''' ili na oko 21% površine [[Hrvatska|Hrvatske]], a tu je [[2001]]. živjelo oko '''855 000''' stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2)...'''[[Dalmacija|Više o Dalmaciji]]'''
==Tjedan od 11. 12. 2006.
[[Slika:August Šenoa.jpg|110px|lijevo|'''August Šenoa''']]
Redak 40:
Pučku je školu i gimnaziju pohađao u [[Zagreb]]u i [[Pečuh]]u, a studirao je pravo u [[Prag]]u i [[Zagreb]]u, no studij nije završio. Nakon uređivanja listova u [[Beč]]u vraća se [[1866]]. u [[Zagreb]] i radi u uredništvu "''[[Pozor]]a''", a potom kao gradski bilježnik i gradski senator. Bijaše ravnateljem i dramaturgom u ''Hrvatskom zemaljskome kazalištu'' (prethodnici HNK), urednikom društvenoknjiževnoga časopisa "''Vijenac''" i potpredsjednikom [[Matica Hrvatska|''Matice hrvatske'']]. Prevodio je s njemačkoga, francuskoga, češkoga i engleskoga. Najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, Šenoa je istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo [[Petar Zoranić|Petra Zoranića]] samo uvjetno možemo nazvati [[roman]]om, dok se Ilirci nisu ni okušali na tom polju), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene...'''[[August Šenoa|Više o Augustu Šenoi]]'''
==Tjedan od 18
[[Slika:Podkowinski - La Folie.jpg|100px|left]]
'''Orgazam''' je vrhunac [[seks]]ualnog doživljaja, seksualni klimaks. Riječ orgazam potječe od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''orgasmós'' koja znači puten, pohotan, pomaman, požudan. Orgazam je s fiziologijskog motrišta bezuvjetni [[refleks]]ni događaj, kojim upravljaju središta u [[kralješnica|kralješničnoj]] moždini (najviše od dvanaestog prsnog do drugog slabinskog odsječka).
Već za vrijeme predigre uzbudi se cijeli živčani sustav, hormoni koje [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] dodaju u krv poput [[adrenalin]]a uzrokuju podrhtavanje svih [[mišić]]a, ubrzava se bilo, produbljuje i zastaje dah, suši se grlo, pojačano izlučuju znojnice, šire zjenice, smjenjuje rumenilo i bljedilo, a povećano izlučivanje adrenalina povećava količinu šećera u krvi, što pri smanjenoj razini [[inzulin]]a u krvi može voditi blagoj vrtoglavici kod strastvenih ljubavnika.
==Tjedan od 25
[[Slika:Sanc0602.jpg|150px|lijevo|Kit]]
'''Kitovi''' (Cetacea) su red [[sisavci|sisavaca]] koji broji više od 80 vrsta. Svi žive isključivo u vodi; osim nekoliko [[dupini|riječnih dupina]] sve druge vrste kitova žive u [[more|moru]]. Kitove odlikuje za više sisavce neobična dugovječnost. Neke vrste, kao npr. [[grenlandski kit]], mogu doživjeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primjerak, mužjak, je uginuo u dobi od 211 godina. Obris kitovog tijela jako je sličan onom velikih riba, što govori o njihovoj prilagođenosti uvjetima u životnom okolišu. Tijelo im je izrazito "aerodinamično", a prednji udovi su poprimili izgled [[peraja]]. Na leđima imaju leđnu peraju koja je kod različitih vrsta različitog izgleda, a neke vrste ju uopće nemaju. U suštini, leđna [[peraja]] uopće i ne zaslužuje taj naziv, jer kod onih koji ju imaju to je zapravo samo nakupina [[masno tkivo|masnog tkiva]]. I leđna i prednje peraje kitu služe isključivo za stabiliziranje i upravljanje u vodi. Rep završava velikom repnom perajom u kojoj nema dijelova kostiju nego je [[hrskavica|hrskavičasta]]. Repna peraja je postavljena vodoravno u odnosu na tijelo, i to je lako prepoznatljiva razlika u odnosu na ribe čiji rep je uvijek okomit. Kitovi plivaju vertikalnim udarcima repnom perajom...'''[[Kit|Više o kitovima]]'''
| |||