Sjedinjene Američke Države: razlika između inačica

|površina_poredak = 3./4.

|površina = 9. 826. 630

|stanovništvo = {{porast}} 325. 719. 178<ref name="census1">{{cite web |url=https://www.census.gov/datasets/2017/demo/popest/nation=total.html |title=Population estimates, July 1, 2017, (V2017) |publisher=US Census Bureau |language=engleski}}</ref>

|BDP_PKM = 19.,360 bilijuna [[američki dolar|$]]<ref name="imf2">{{cite web |title=World Economic Outlook Database, October 2017 – Report for Selected Countries and Subjects |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=30&pr.y=13&sy=2018&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=111&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a= |publisher=[[International Monetary Fund]] (IMF) |accessdate=30. ožujka 2018.}}</ref>

|BDP_PKM_per_capita = 61. 687 [[američki dolar|$]]<ref name="imf2" />

[[Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država]] je najveće u [[svijet]]u, s nominalnim [[Bruto domaći proizvod|BDP-om]] od 13 bilijuna dolara u [[2006.]] godini (preko 25,5 % ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda).

U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale [[Nova Francuska|Novoj Francuskoj]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]], [[Prvo meksičko carstvo|Meksiku]] i [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a izvršile aneksiju na [[Texas|Republiku Texas]] i [[Havaji|Havaje]]. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije [[ropstvo|ropstva]], doveli su do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] tijekom [[1860-ih]]. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. [[Španjolsko-američki rat]] i [[prvi svjetski rat]] potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. [[1945.]] godine Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao prva zemlja s [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]], stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], i osnivač [[NATO]] pakta. Završetkom [[hladni rat|hladnog rata]] i raspadom [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, diplomaciji, kulturi i vojnoj sili, a samo za obranu troši preko 50 % svjetskih ulaganja.

SAD ima [[Vlast i politika#Predsjednička demokracija|predsjednički sustav]], te je [[federalna demokracija]], koja se sastoji od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. [[Izvršna vlast]] se sastoji od [[predsjednik]]a i njegovog [[Vlada (kabinet)|kabineta]], uz dodatak raznih državnih službi. Na čelu države i izvršne vlasti je predsjednik SAD-a (sadašnji [[Popis predsjednika SAD|46. predsjednik]] je [[Joe Biden]], koji obnaša dužnost od [[2021.]] godine). Predsjednik SAD-a je [[predsjednik države]] i [[predsjednik vlade]] u jednoj osobi. Predsjednik SAD-a je također [[vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage SAD-a|oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država]].

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim [[Ustav]]om na svijetu, i, po danas važećem Ustavu, one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država, te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija):

Ova regija obuhvaća samo 1,8 % površine SAD-a, ali sadrži 5,2 % stanovništva. Prvi doseljenici bili su [[Engleska|engleski]] [[puritanci]] već [[1620.]] godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na [[Engleska|Englesku]] pa je stoga regija nazvana [[Nova Engleska]]. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je [[industrijalizacija]] i [[urbanizacija]] SAD-a. [[Boston]] je najstariji, a [[New York]] najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a [[1664.]] godine kupuju ga [[Englezi]] i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija [[Imigracija|imigracijska]] luka, kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi. I danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi [[čista industrija]] (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom [[New Jersey]]ju nalazi se [[prljava industrija]]. Značajniji gradovi su [[Rochester, New York]] i [[Buffalo, New York]].

'''Poljoprivredom''' se bavi relativno mali broj stanovništva - 2,7 %, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko-tehnička zaštita, a poticaj joj daju veliko unutrašnje tržište i političko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom, gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvjetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, [[Florida|Floridi]], proizvode se [[agrumi]], a na jugu [[pamuk]], [[duhan]] i [[soja]]. Na nepreglednim njivama [[Središnje ravnice|središnjih ravnica]] od [[Apalači|Apalača]] do [[Stjenjak]]a (umjereno tople kišne klime) zasijani su [[kukuruz]] i [[pšenica]] (corn belt - žitni pojas), koji služe i za prehranu vrlo brojne [[Stoka|stoke]]([[hog belt]] - pojas [[svinja]]), koju nalazimo sve do [[Velika jezera|Velikih jezera]], gdje su u [[Chicago|Chicagu]] najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno [[mljekarstvo]] i [[voćarstvo]]. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva [[voće]] i [[povrće]]. Prirodno suha [[Kalifornijska dolina]] stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike". [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|mini|desno|250px|[[Space Shuttle]] [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom]]

U '''sekundarnim djelatnostima''' radi 23,9 % Amerikanaca. SAD proizvodi i troši najviše [[Energija|energije]] na svijetu. Velika nalazišta [[Nafta|nafte]] su u [[Teksas]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i na [[Aljaska|Aljasci]], a [[ugljen]]a u Apalačima. Velika nalazišta [[Prirodni plin|prirodnog plina]] su uz [[Meksički zaljev]], a većina rijeka iskorištena je za dobivanje [[Električna energija|električne energije]]. Na rijeci [[Tennessee (rijeka)|Tennessee]] izgrađeno je čak 30 brana. SAD je i najveća [[Nuklearne sile|nuklearna sila]], a koriste se zalihe [[uranij]]a u državi [[Colorado]]. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne [[rude]] koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum [[Pokretna traka|pokretne trake]] (1913., [[Ford]]) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu.

Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5 %, radi u '''tercijarnim djelatnostima''', od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja ([[svemir]], [[vojna tehnologija]], [[informatika]], [[telekomunikacije]], [[robotika]], [[zrakoplov]]i, [[biotehnika]], [[medicina]]). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, [[Burza|burze]], osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka [[filmska industrija]] [[Hollywood]], koja donosi goleme dobiti.

Prvi su stanovnici [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] naselili prije 20. 000 godina, u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana [[Beringov prolaz]] bio kopneni most između [[Azija|Azije]] i Amerike. Od tih prastanovnika potječu današnji američki [[Indijanci]], a poznata su plemena [[Sioux]]a, [[Apaši|Apaša]], [[Irokezi|Irokeza]], [[Čejeni|Čejena]] i drugi. U doba dolaska [[Europljani|Europljana]] starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu, jer im je za njihov način života trebalo puno prostora. [[Kolonijalizacija]] Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli [[Španjolci]] na [[Florida|Floridu]], obale [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Poslije dolaze [[Englezi]], [[Škoti]], [[Irci]], [[Nizozemci]] i [[Francuzi]]. Slijede [[Skandinavci]], [[Nijemci]] te [[Talijani]], [[Poljaci]], [[Južni Slaveni]] i [[Azijati]].

Prema popisu iz [[2000.]] SAD imaju 281. 421. 906 stanovnika, a u siječnju 2009. (procjena) oko 305. 670. 000 stanovnika.<ref>[http://www.census.gov/population/www/popclockus.html U.S. POpClock Projection] {{eng icon}}</ref> Broj stanovnika se više nego utrostručio tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

* 0-14 godina: 18,46 % (muškarci 31. 374. 555; žene 30. 034. 371)

* 15-24 godine: 12,91 % (muškarci 21. 931. 368; žene 21. 006.463)

* 25-54 godine: 38,92 % (muškarci 64. 893.670; žene 64. 564. 565)

* 55-64 godine: 12,86 % (muškarci 20. 690. 736; žene 22. 091. 808)

* 65 godina i više: 16,85 % (muškarci 25. 014. 147; žene 31. 037. 419)

'''[[Rast stanovništva]]''': 0,7 % (2021.)<ref name="cia"/>

'''[[Stopa rođenih]]''': 12,33 rođenih/1.0001000 stanovnika (procjena iz 2021.)

'''[[Stopa umrlih]]''': 8,35 umrlih/1.0001000 stanovnika (procjena iz 2021.)

'''[[Imigracija]]''': 3,03 migranata/1.0001000 stanovnika (procjena iz 2021.)

* ukupno stanovništvo: 97% %

* muškarci: 97% %

* žene: 97 %

'''[[Nezaposlenost]]''': 4,9 %

Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69 %. U novije vrijeme broj [[bijelci|bijelaca]] se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz [[Europa|Europe]]. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom su [[Nijemci]] (15,2 %), [[Irci]] (10,8 %), [[Englezi]] (8,7 %), [[Talijani]] (5,6 %) te [[Skandinavija|Skandinavci]] (3,7 %). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom [[Poljaci|poljskog]], [[Rusi|ruskog]] te [[Hrvati|hrvatskog]].

[[Latinoamerikanci]] čine 13 % populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz [[Meksiko|Meksika]] te Središnje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Meksikanci]] čine 7,3 % stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti.

Oko 12,9 % stanovništva čine [[Afroamerikanci]] ili ljudi [[Crnci|crne rase]]. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje.

Amerikanaca [[Azija|azijskog]] podrijetla, uključujući domorodačko [[Havaji|Havajsko]] stanovništvo, ima manje od 4 %. Većina ih je koncentrirana na Havajima te na zapadnoj obali. To su većinom imigranti s [[Filipini|Filipina]], iz [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[Vijetnam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Japan]]a.

Indijanci starosjedioci čine 1 % stanovništva, a oko 35 % ih živi u rezervatima.

Oko 80 % Amerikanaca se smatra [[Kršćanstvo|kršćanima]] različitih denominacija, što je pad u odnosu na [[1990.]], kada je oko 90 % Amerikanaca pripadalo Kršćanstvu. Oko 26 % je [[Katolička Crkva|katolika]], posebno na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Različitim [[Protestanti|protestantskim]] denominacijama pripada oko 54 % Amerikanaca. U južnim državama većina su [[baptisti]] (17,2 %) i [[metodisti]] (7,2 %). Oko 1,4 % Amerikanaca pripada [[Židovstvo|židovstvu]]. Ostalih 18 % čine ljudi bez religije, kao i [[muslimani]], [[hinduisti]] i [[budisti]].

373 949 državljana SAD-a govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše [[navajoNavajo jezik|navajo jezikom]]om (170 822).<ref>{{cite web |title=Census Data Of USA |url=http://www.census.gov/hhes/socdemo/language/data/acs/Table3A.xls |publisher=US Census Bureau |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref>

* [[Nathaniel Hawthorne]] ([[1804.|180]]Brojevi – [[1864.]])