Rijeka: razlika između inačica

}}

 

 

== Zemljopisni položaj ==

 

==== Povijesni grb grada Rijeke ====

 

== Povijest ==

Iako se u širem području grada mogu pronaći tragovi naselja iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a, najranijim naseljima na današnjem području grada smatra se gradina''Tarsatica'' na Trsatskom brdu koja se pripisuje ilirsko-keltskom plemenu [[Japodi]]ma. Stari Grci su kvarnerske otoke nazivali Elektrides (Jantarski otoci), a poznat je pretpovijesni jantarski put (kojim se trgovalo jantarom od Baltika do sjevernog Jadrana), a japodska kultura bogata je figuralnim artefaktima od jantara, za pretpostaviti je da je Tarsatica, japodsko naselje najbliže moru, bila glavni punkt za prenošenje jantara na liburnsku obalu i otoke Kvarnera. Priča da je postojalo [[Liburni|liburnsko]] naselje ''Tarsata'', u prirodnoj luci na obali nema nikakvih dokaza.

 

 

{{Glavni|Tarsatica}}

[[Datoteka:Rijeka043 kopie.jpg|mini|lijevo|300px|Rijeka 1689. godine]]

[[Datoteka:Trsatska gradina.jpg|mini|lijevo|250px|Trsatska gradina]]

 

 

 

Znatan ekon. procvat grada počeo je u XV. st., a zasnivao se na trgovini željezom (dopremanim iz kranjskih fužina), uljem (iz Italjje i Dalmacije) te drvom, stokom i kožom (iz Hrvatske).

=== Novi vijek ===

[[Datoteka:Rijeka-korzo-night-croatia0.jpg|desno|mini|Korzo s [[barok]]nim [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskim tornjem]] iz 1876. godine]]

U 16. stoljeću u gradu djeluje glagoljska tiskarnica. Zbog razvijene trgovine [[željezo]]m, [[ulje]]m, [[drvo]]m, [[vuna|vunom]], [[stoka|stokom]] i [[koža|kožom]], Rijeka doživljava trgovinski procvat. Dolaskom [[jezuiti|isusovaca]] u Rijeku unaprijedio se kulturni i prosvjetni život grada. Godine [[1627.]] osnovana je Isusovačka gimnazija, što se smatra začetkom rada [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]].

 

 

[[Datoteka:Spomenik oslobodjenja Rijeka 040408.jpg|200px|mini|Spomenik podignut povodom desetogodišnjice oslobođenja Rijeke, [[3. svibnja]] [[1955.]]]]

Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine uslijedila je dvadesetomjesečna [[Treći Reich|njemačka]] vojna okupacija. Tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] grad je teško oštećen u brojnim anglo-američkim bombardiranjima. Najteža razaranja grad podnosi u nizu napada u studenome 1944. (najmanje 125 žrtava) i u veljači 1945. (200 mrtvih i 300 ranjenih).<ref>KAKO JE POTOPLJEN KIEBITZ?, Slavko Suzić, Susacka Revija 54/55, 2007, see [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=54-55&C=8]</ref> Lučku su infrastrukturu prilikom povlačenja uništili Nijemci. [[Riječka operacija|U grad su ušle jedinice]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] [[3. svibnja]] [[1945.]] godine.

Prema opširnoj zajedničkoj studiji "Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)" ("''Vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni'' (1943-1947)") [[rim]]skog Društva za riječke studije (''Società di Studi Fiumana - Roma'') i [[zagreb]]ačkog Hrvatskog instituta za povijest, objavljenoj u [[rujan|rujnu]] [[2006.]], u razdoblju nakon oslobađanja Rijeke od [[3. svibnja]] [[1945.]] do kraja [[1947.]] godine u Rijeci je ubijeno oko 650 lokalnih civila. U prosjeku je u doba poslije kraja rata u gradu ubijeno 17 osoba svaki tjedan, 1 manje od prosjeka za vrijeme dvadeseto-mjesećne njemačke okupacije između '43. i '45.<ref name="Studija">[http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943-1947)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939.-1947 .)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. Tablica ubijenima od 2. svibnja 1945. do 31. prosinca 1947.: "Statistički podaci", stranice 206 i 207].</ref> Na osnovu Beogradskog sporazuma, sklopljeni između DF Jugoslavije i njezinih tadašnjih antifašističkih saveznika, formirane su dvije okupacijske zone, zona A i B Julijske Krajine. Tadašnja općina Rijeka je pripadala okupacijskoj zoni B (s Istrom i djelom Slovenije oko Trsta), kojom je morala upravljati Vojna uprava Jugoslavenske Armije (VUJA).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Rokćnić Bežanić |first=Andrea |title=Uspostava i organizacija civilnih i vojnih vlasti u poslijeratnoj Rijeci |url=https://hrcak.srce.hr/143944 |journal=Filzofski fakultet Rijeka |pages=164-165 |via=hrčak}}</ref> Tako kraj rata za grad je značio tek početak vrlo složenih političkih, ustavnopravnih, ali i međunarodno pravnih odnosa i borbi kojima je cilj na makrorazini bio priključenje grada FNR Jugoslaviji, do koje je stiglo 15. rujna 1947. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Davorin |first=Rudolf |title=Povijesni tijek uspostavljanja državne granice između Republike Hrvatske i Talijanske Republike |url=https://core.ac.uk/download/pdf/33255888.pdf |journal=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |pages=23 |via=Core}}</ref>

 

 

Poslije završetka [[Drugi svjetski rat|rata]], prema zaključcima [[Mirovna konferencija u Parizu 1946.|Mirovne konferencije u Parizu]] [[1946.]] godine, koja je dovela do potpisivanja Pariških mirovih ugovora u [[veljača|veljači]] [[1947.]], Rijeka je dodijeljena državi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Godine [[1948.]] do tad obližnje općine Zamet i Sušak se pripajaju Rijeka<ref>[[Željko Bartulović]], Sušak 1919. – 1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 2004., {{ISBN|953-7134-02-04}} (Državni arhiv), str. 325)</ref> i stvorena je veća općina koja će se se polako opet početi gospodarski razvijati.

 

=== Od 1991. ===

Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi|Srba]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija|Srbije]] i od [[Velika Srbija|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819022910/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html |archive-date=19. kolovoza 2010. |access-date=16. kolovoza 2012.}}</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

 

== Upravna podjela grada ==

[[Datoteka:Krimeja.jpg|mini|280px|[[Krimeja]] — pogled na jugoistok prema [[Tower Centar Rijeka|Tower centru]]]]

Grad Rijeka je upravno ustrojena na 34 [[Mjesni odbor|mjesna odbora]]:<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rijeka.hr/mjesni-odbori/ |title=Mjesni odbori - Grad Rijeka |work=rijeka.hr |accessdate=2020-05-01}}</ref>

 

[[Datoteka:Adriatic ferry Rijeka harbour.jpg|mini|desno|[[Trajekt]] „Marko Polo” u riječkoj luci na nekadašnjoj liniji Rijeka-Dubrovnik-Bari]]

[[Luka Rijeka]] je najveća i najvažnija morska luka s najvećom [[Lučka kapetanija|lučkom kapetanijom]] u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |title=Najveća lučka kapetanija po broju ispostava u RH |archive-url=https://web.archive.org/web/20160220213711/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |archive-date=20. veljače 2016. |access-date=7. ožujka 2016.}}</ref> U [[2017.]] godini je kroz riječku je luku prošlo 13 milijuna tona tereta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.portauthority.hr/documents/Statistika+za+WEB+-+HR.pdf |title=Promet po vrstama tereta 1996. – 2017. |author=Lučka uprava Rijeka |work=portauthority.hr |format=PDF |access-date=29. svibnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180529203636/http://www.portauthority.hr/documents/Statistika+za+WEB+-+HR.pdf |archivedate=29. svibnja 2018.}}</ref> Riječka luka se osobito razvila nakon [[1717.]] kad je proglašena slobodna plovidba Jadranom, a Rijeka [[1719.]] proglašena slobodnom lukom.<ref name="EPr">Ivan Mencer, Mladen Črnjar: ''Prilog gospodarskoj strategiji razvitka Republike Hrvatske – Riječki prometni pravac'' // Ekonomski pregled, Zagreb : Hrvatsko društvo ekonomista, god. 51., br. 9.–10., 2000., str. 1053–1074.

 

S ostatkom Hrvatske i Europe, Rijeka je dobro povezana cestovnim, željezničkim i zrakoplovnim vezama. Dio autoceste [[Autocesta A7|A7]] koji povezuje Rijeku sa [[Slovenija|slovenskom]] granicom dovršen je [[2004.]] godine, dok je autocesta [[Autocesta A6|A6 Zagreb-Rijeka]] ([[Europski pravac E65|E65]]) dovršena [[2008.]] godine. Preko tunela [[Učka]], kroz istoimenu planinu, Rijeka osigurava vezu s brzom cestom A8/A9, tzv. [[Istarski ipsilon|Istarskim ipsilonom]]. Izgrađena je i nova riječka obilaznica kojom je gusti automobilski promet zaobišao sâm grad. Gradnja potpune obilaznice završena je 2008. godine.

 

== Graditeljske znamenitosti ==

{{glavni|Znamenite riječke građevine}}

 

 

==== Sušak i Trsat ====

{{Glavni|Sušak|Trsat}}

 

Iznad Sušaka je brijeg [[Trsat]], koji je bio naseljen u predrimsko doba te poznat pod nazivom [[Tarsatica]]. Ondje je na mjestu stare predrimske utvrde sagrađen srednjovjekovni [[Trsatski kaštel]]. Kaštel je obnovljen u duhu historicizma u prvoj polovici 19. stoljeća, za znamenitog austrijskog vojnog časnika, grofa [[Laval Nugent|Lavala Nugenta]], koji je ondje držao zbirku umjetnina.

Na Trsatu se također nalazi kompleks franjevačkog samostana s crkvom i pastoralnim centrom, nazvan [[Crkva Gospe Trsatske|Trsatsko svetište]]. To je najstarije marijansko svetište na tlu Hrvatske, i danas je veliko mjesto hodočašća. Franjevački sklop nastao je višekratnom pregradnjom tijekom nekoliko stoljeća. Današnja crkva je barokna, a u njoj se osim vrijednih relikvija nalaze i mramorni oltari. U crkvi i samostanu značajna su djela baroknog slikara švicarskog podrijetla Serafina Schöna.

 

* [[Tvornica papira Rijeka]], tzv. Hartera

* [[Tvornica duhana u Rijeci|Tvornica duhana]] Rijeka osnovana je 1851 kao kraljevska ugarska tvornica duhana, a početkom 20. stoljeća postala je vodeći proizvođač duhana u državi. Proizvodnja počinje opadati nakon 1. svjetskog rata te se konačno gasi 1948. godine kada se prostor prenamjenjuje u Tvornicu motorne opreme i ljevaonicu „Rikard Benčić“.<ref>{{Citiranje weba|title=Tvornica duhana Rijeka {{!}} Hrvatska tehnička enciklopedija|url=https://tehnika.lzmk.hr/tvornica-duhana-rijeka/|access-date=2022-04-13|website=tehnika.lzmk.hr}}</ref>

 

==== Ostale znamenite građevine ====

* [[Zgrada Euroherc osiguranja]], nekad palača Rinaldi

* [[Riječki neboder]]

 

== Religija ==

== Kultura ==

Riječke kulturne manifestacije svojom kvalitetom veoma su važne za kalendar kulturnih događanja, ne samo Rijeke i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]], već i širega područja. To su prije svega: Riječke ljetne noći u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Ljeto na Gradini, Revija lutkarskih kazališta u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Međunarodni festival malih scena - Rijeka, Jazz time festival, [[Festival komorne glazbe u Rijeci|Festival komorne glazbe]] zatim Međunarodni biennale crteža, Izložba mladih Mediterana – u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, [[nagrada Drago Gervais|Književna nagrada "Drago Gervais"]] i brojne druge.

* '''Ljeto na Gradini''' je glazbeno-scenska manifestacija koja se održava na [[Trsat]]u, a pokrenuta je [[2006.]] godine.

* '''Revija lutkarskih kazališta''' u Rijeci je jedini festival takve vrste u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji. Cilj ove manifestacije je publici grada i regije predstaviti uspješna ostvarenja domaćih i inozemnih lutkarkih kazališta. Osim predstava za djecu i odrasle, za vrijeme održavanja revije organizira se i niz popratnih događanja, poput izložbi i predavanja ili likovnih i lutkarskih radionica za djecu.

* '''[[Književna nagrada Drago Gervais|Književna nagrada "Drago Gervais]]"''' je utemeljena u počast književniku čije je ime i djelo obilježila riječko kulturno podneblje. Nagradu je osnovala bivša općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje riječkog kraja, dodjeljuje se od 1974. svake druge godine, a od 2005. godine uz organizacijsku aktivnost [[Gradska knjižnica Rijeka|Gradske knjižnice Rijeka]]. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije - najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo), te u kategoriji za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini. Također ne postoji regionalno ograničenje djelovanja autora već se za prvu kategoriju mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske dok se u drugoj kategoriji mogu natjecati i autori koji nisu hrvatski državljani.

* '''KRAF''' (Kvarnerska revija amaterskog filma) je tradicijska revija amaterskoga filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnoga značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju. Revija je natjecateljske naravi, tematika filma je slobodna, a ograničenje je trajanje filma od 15 minuta.

[[Datoteka:Theatre of Ivan pl. Zajc, Rijeka.jpg|300px|mini|Zgrada [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]] iz [[1885.]] godine]]

[[Datoteka:Skulptura-brojač na Jadranskom trgu (2020).jpg|mini|290x290px|Skulptura-brojač na Jadranskom trgu]]

 

Zaslugom mlade udruge za promicanje baštine [[Primorski Hrvat]], osnovan je početkom listopada 2019. hrvatski plesni [[folklorni ansambl]] u sklopu udruge, čime su ispunili staru želju mnogih Riječana a Rijeka je prekinula neslavnu tradiciju da je bila jedini veći hrvatski grad bez folklornog ansambla.<ref name="Anušić">[https://hkm.hr/kultura/video-zahvaljujuci-udruzi-primorski-hrvat-rijeka-napokon-dobila-folklorni-ansambl/ Helena Anušić, HKM: VIDEO Zahvaljujući udruzi “Primorski Hrvat” Rijeka napokon dobila folklorni ansambl!, 4. listopada 2019.]</ref>

U Rijeci postoje i studiji koji nisu u sastavu Sveučilišta, kao studij teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu iz Zagreba, studiji na Muzičkoj akademiji iz Zagreba i studiji na Akademiji dramske umjetnosti iz Zagreba. Postoji i [[Veleučilište u Rijeci]].

 

 

'''Srednje škole'''

{{div col|3}}

* Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo

* Medicinska škola

* Građevinska škola za industriju i obrt

* Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju

* Elektroindustrijska i obrtnička škola

* Prometna škola

* Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja

* Srednja glazbena škola "Ivan Matetić Ronjgov"

{{div col end}}

'''Fakulteti'''

[[Datoteka:Medicinski fakultet Rijeka 0710 1.jpg|mini|[[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinski fakultet]]]]

 

== Sport ==