Inačica od 2. rujna 2022. u 14:51 vidi izvor Dean72 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Administratori 15 306 uređivanja m Dean72 zaštićuje "Mostar": neproduktivni uređivački rat ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neograničeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neograničeno)) ← Starija izmjena		Inačica od 11. rujna 2022. u 10:54 vidi izvor Ivi104 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Administratori sučelja, Ophoditelji, Administratori 21 422 uređivanja m Zamjena imena Novija izmjena →
Redak 387: Razdoblje [[SFRJ\|Druge Jugoslavije]] je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i širenju grada Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Do [[1991.]] godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|Jugoslaviji]]. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni s drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet. Grad se nezadrživo počeo širiti, što je bilo uzrokovano snažnim industrijskim razvojem, izgradnjom velikog broja tvornica ([[Aluminij Mostar\|Aluminijski kombinat]], [[~~SOKO~~Soko]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik]] mrkog uglja itd.) i pretvaranjem Mostara u industrijski, gospodarski, trgovački, prometni, turistički i kulturni centar cijele [[Hercegovina\|Hercegovine]].<ref name ="Mostar" /> U postojećoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Godine 1977. u Mostaru je osnovano [[Sveučilište u Mostaru\|sveučilište]].<ref name="Proleksis"/> Novi gradski oci su spoznali ogromne mogućnosti koje je pružao skoro potpuno neizgrađeni prostor na desnoj obali [[Neretva\|Neretve]] (zapadni dio grada). Zbog toga [[željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a odmah se pristupilo urbanizaciji zapadnog dijela grada. Ubrzo su oranice, vinogradi i voćnjaci Mostaraca pretvoreni u velika gradilišta. Redak 944: == Gospodarstvo == Gospodarski razvoj Mostara počinje još u [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarskoj]] kada kroz zapadni dio Mostara prolazi tadašnja uskotračna pruga [[Sarajevo]]-Mostar-[[Ploče]]. U bivšoj [[SFRJ\|Jugoslaviji]] grad se sve više razvija. Grade se velike tvornice ([[Aluminij Mostar\|Aluminijski kombinat]], [[~~SOKO~~Soko]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik mrkog ugljena Mostar\|Rudnik mrkog ugljena]], Žitopromet itd.) koje zapošljavaju velik broj radnika.<ref name ="Mostar" /> Mostar postaje gospodarsko središte [[Hercegovina\|Hercegovine]]. [[Željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a sve se više razvija i širi zapadni dio grada. U zapadnom dijelu grada prave se nove gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, škole i bolnice. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U mostarskim ugljenim bazenima postoje naslage ugljena. Prerađivao se duhan, razvijeno je bilo vinogradarstvo ([[žilavka]], [[blatina]]) i voćarstvo (trešnja, breskva i dr.), obojena metalurgija (aluminij), tekstilna industrija s predionicom pamuka, prehrambena (konzerviranje voća i povrća), metalna i drvna industrija, proizvodnja građevnoga materijala, hortikultura.<ref name ="HELZMK" /> Industrija je teško stradala u ratu.<ref name ="Proleksis" /> Mostar je i danas gospodarsko središte [[Hercegovina\|Hercegovine]]. Brojne tvrtke iz doba bivše [[SFRJ\|Jugoslavije]] (Tvornica duhana Mostar, ~~SOKO~~Soko, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, Unis, Rudnik mrkog uglja i Žitopromet) su propale, a neke su u stečaju ili slabo posluju (Hepok, Mostarska vinarija). Jedina tvrtka iz doba bivše [[SFRJ\|Jugoslavije]], koja i danas dobro posluje je [[Aluminij Mostar\|Aluminij]] (Aluminijski kombinat). Aluminij je danas najjača bosanskohercegovačka tvrtka i najveći [[BiH\|bosanskohercegovački]] izvoznik. Tvrtka svake godine ruši rekorde u broju proizvedenog aluminija i aluminijskih legura, a posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su [[Daimler AG\|Daimler Chrysler]] i PSA. Tvrtku drže [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|bosanskohercegovački Hrvati]], a značajan udjel u njoj ima i [[Hrvatska]] te šibenski TLM.

Mostar: razlika između inačica