Wikipedija

Hajduci: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
vraćam staro jer ovo ne djeluje enciklopedijski + sadrži sumnjive podatke (npr. za Mijoljdanak, V. Belaj također navodi Mitrovdan u Hod kroz godinu 2007., II. izdanje str. 146.)
Redak 1:
{{radovi}}
{{redirect|Hajduk|ostala značenja|[[Hajduk (razdvojba)]]}}
 
[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg|mini|300px|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]
'''Hajduci''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Ајдутство'', [[turski]]: ''haydut''<ref name="tre"/>) su bili [[Odmetnik|odmetnici]] i razbojnici na središnjem [[Balkan]]u, ali i u drugim zemljama [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], za [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/251754/haiduk |title=Haiduk |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2013-05-12}}</ref>
Oni su kasnije postali predvodnici mnogih [[ustanak]]a i [[Gerila|gerilskog]] [[rat]]a protiv [[Turci|Turaka]] pa su vremenom postali [[sinonim]] za slobodoljubive ljude i borce za slobodu svog naroda.<ref name="tre">{{cite web |url=http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/ |title=Aiducco |publisher=Trecani |language=talijanski |accessdate=2013-05-12}}</ref>
 
U narodnoj usmenoj predaji i pjesništvu na njih se gleda gotovo isključivo kao na borce za slobodu. Brojni ''hajduci'' su na početku [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sudjelovali u ustancima [[balkan]]skih naroda; [[Prvi srpski ustanak|Prvi]] i [[Drugi srpski ustanak]], [[Grčki rat za nezavisnost]] ... U Dalmaciji su hajduke pomagali Mlečani, koji su ih koristili i u svojim protuturskim ratovima. Među hajduke su se regrutirali i vojni bjegunci, bivši milicionari otpušteni zbog raznih prijestupa, kažnjenici pobjegli iz zatvora, razbojnici i ubojice.<ref name="#1">https://revijahak.hr/2021/04/07/odmetnici-i-hajduci-u-hrvatskoj-likovi-izmedu-istine-i-legende/</ref>
 
== Etimologija==
Line 41 ⟶ 40:
 
== Povijest razvoja hajdučkog pokreta==
[[Povijest]] hajduka na [[Balkan]]u počinje s prodorom [[Turci|Turaka]] u [[Europa|Europu]]. Na pojavu i razvoj ''hajdučkog'' pokreta na [[Balkan]]u, osim težine [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] poreza i nameta, utjecala je i vojnička tradicija najamničkih odreda po [[balkan]]skim [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[država]]ma još od [[Križarski ratovi|križarskih ratova]].<ref name="rastko"/>[[Osmansko Carstvo|Osmanske]] vlasti smišljeno su uključivali domaće stanovništvo u svoju novu vlast. Najznačajnije [[Paravojna postrojba|paravojne postrojbe]] u koje su se uključivali i [[kršćani]] bili su [[vojnicivojnuci]] ([[Turski jezik|turski]]: voynuk), [[derbendžije]] ([[Perzijski jezik|perzijski]] der-bend) i [[martolosi]] ([[Grčki jezik|grčki]]: armatolos). Vojnuci su najčešće bili konjušari, derbendžije su osiguravali puteve na opasnim mjestima po planinskim tjesnacima i klisurama a martolosi su korišteni za upade preko granice. Od svih njih ''hajducima'' su po svojoj organizaciji, najviše nalikovali martolozi, koje su Turci zatekli po [[Balkan]]u. Iako su aktivno sudjelovali u suzbijanju hajdučije, vojnuci, martolosi i derbendžije su gotovo zaboravljeni u usmenoj narodnoj predaji, kao tradicija nedostojna sjećanja.<ref name="rastko"/>
 
Utjecaj služenja u [[Paravojna postrojba|paravojnim postrojbama]] na lokalno gospodarstvo i nepostojanje moralnih dilema oko tog je li pljačka - zlo, utjecala je na razvoj hajdučije, pošto je razlika između angažmana u [[Paravojna postrojba|paravojnim postrojbama]] i hajduka bila veoma mala, pa su mnogi najamnici otišli u goru u hajduke, kad ih nitko nije želio angažirati.
Line 56 ⟶ 55:
Hajdučki pokret na Balkanu predstavljao je na svoj način i pobunu protiv stranih okupatora, ali i protiv turskih poreza i nameta. [[Vuk Karadžić]] o tome daje vrlo precizan sud: <br>
''Narod naš misli i pjeva da su u nas hajduci postali od turske sile i nepravde. Da rečemo da gdjekoji otide u hajduke i bez nevolje, da se nanosi haljina i oružja po svojoj volji ili kome da se osveti, ali je i to cijela istina, da što je god vlada turska bolja i čovečnija, to je i hajduka u zemlji manje, a što je gora i nepravednija, to ih je više, i za to je među hajducima bivalo kašto najpoštenijih ljudi, a u početku vlade turske jamačno ih je bilo i od prve gospode i plemića. Istina da mnogi ljudi ne odu u hajduke da čine zlo, ali kad se čovjek (osobito prost) jedan put otpadi od ljudskoga društva i oprosti se svake vlasti, on počne osobito jedan uz drugoga i zlo činiti; tako i hajduci čine zlo i narodu svome, koji ih prema Turcima ljubi i žali, ali se i danas čini hajduku najveća sramota i poruga kad mu se reče da je lopov i pržibaba. U stara su vremena hajduci, kao što se i u pjesmama pjeva, najradije dočekivali Turke kad nose novce od dacije, ali je to u naše vrijeme slabo bivalo, nego dočekuju trgovce i druge putnike, a kašto udare i na kuću kome za koga misle da ima novaca ili lijepa ruha i oružja, te ga poharaju. Kad kome udare na kuću, pa ne nađu novaca a misle da ih ima, oni ga ucijene pa mu odvedu sina ili brata, i vode ga sa sobom dokle im god on ucjenu ne odnese.''<ref name="rastko"/>
 
== Hajduci na teritoriju pod osmanskom vlašću ==
Padom zemalja pod osmansku vlast javljaju se hajduci i uskoci. u njoj se javljaju uskoci i hajduci. Hajduci su neprestano i iznenada napadali Turke po planinama i gudurama. Hajduci su viteški prodirali do careva šatora, pa bi onda opet u planine uzmakli. <ref> Miroslav Džaja – Krunoslav Draganović, Sa Kupreške visoravni, II. izdanje, Baško Polje – Zagreb 1994., str. 88. </ref>
U povijesnim izvorima hajdučiju i četovanje spominje 1550. godine putopisac [[Zeno]], a za vrijeme [[Kandijskoga rat]]a (1645.-1669.) bili su na vrhuncu. <ref name="Dragić" > Marko Dragić, Od Kozigrada do Zvonigrada, Mala nakladna kuća Sveti Jure; ZIRAL – Zajednica izdanja ranjeni labud, Baška Voda; Mostar, 2001. str. 141. </ref>
 
== Hajduci zulumćari==
 
Dok su uskoci djelovali u skupinama, na poticaj ili sa znanjem vlasti, hajduci su bili više samostalni. Među hajducima bili su [[hajduci zulumćari]] ''turski hajduci''. [[Šeh Gaibija]] je bio vođa [[kupreški turski hajduci|kupreških turskih hajduka]] koji su u Rami 4. siječnja 1557. zapalili i opljačkali samostan, a franjevce pobili. <ref name="Dragić" />
 
== Hajduci osvetnici==
Uz hajduke zulumćare bilo je i hajduka osvetnika, za koje Ferdo Šišić piše da su oni odvažni ljudi koji su ''kroz cijelo vrijeme turskog ropstva, podržavali smisao za slobodu i oslobođenje''. Ta junačka borba “za zbacivanje turskog jarma najljepša je naša epopeja, u kojoj su hajduci i uskoci glavnim junacima”. <ref> Miroslav Džaja – Krunoslav Draganović, Sa Kupreške visoravni, II. izdanje, Baško Polje – Zagreb 1994., str. 88. </ref> U hajdučkim družinama zajedno su bili katolici, pravoslavci i muslimani.
 
== Muslimanski hajduci osvetnici ==
 
Postojali su, također, muslimanski hajduci osvet¬nici. Naime, od XVII. stoljeća muslimanski su seljaci bili izloženi stalnim povećavanjima nameta, zulumi¬ma spahija i turske vlasti. Zbog toga se javljao otpor muslimana seljaka prema vlasti što je uzrokovalo pojavu hajduka muslimana. Poznato je da su 1639. godine ti hajduci predvođeni harambašom Abdu-rahmanom napali karavanu trgovaca od 400 ljudi u Ravnom (na putu iz Splita preko Duvna, Rame do Visokog) i ubili 19 trgovaca. <ref> Namik Čehić, Prozorski kraj u oslobodilačkom ratu i revoluciji, Prozor, 1985., str. 19. </ref>
 
Budući da hajduke i uskoke osvetnike nije poticala pljačka nego osveta prema turskim zlodjelima, narod ih je držao junacima i zaštitnicima pa je o njima ispjevano mnoštvo pjesama i ispričano mnogo predaja.
 
== Kršćanski hajduci razbojnici ==
 
Postojali su i kršćanski hajduci razbojnici. Takav je, primjerice, bio harambaša Nikola Maleta koji je zaprosio Anđu Bailovu iz Livna, a kad ga je ona odbila, on joj je zaprijetio da ne će ni drugoga ljubiti i da će je od svatova oteti. Anđa Bailova se udala za Stipana Nakića. Nikola Maletić je kod vrela Vijanjac u Vinovu pobio je 230 svatova Stipana Nakića i Anđe Bailove. <ref> Marko Dragić, Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti. 2008. str. 348-349. </ref>
 
 
=== Hajduci i uskoci===
Line 100 ⟶ 76:
Vođa ''hajdučke družine'' bio je [[harambaša]], pored njega u većim družinama istaknutu ulogu imaju još i kalauz i barjaktar. Kalauz je imao ulogu kretanja družine i komunikacije s ljudima, pa je morao znati više jezika, a barjaktar je imao važnu ulogu kod sastavljanja družine, jer je on birao tko može pod barjak.<ref name="rastko"/>
 
U skladu s vojničkom tradicijom onoga doba u ''hajduke'' se išloide od [[JurjevdanĐurđevdan]]a do [[MijoljdanMitrovdan]]a., Otudaa izrekazima ''Jurjevdanakse hajdučkiprovodi sastanak,u Mijoljdanakvlastitom hajdučki rastanak''domu, Zimovali suili kod potajnih jataka kakoodmarajući nese biod bililjetnog otkrivenihajdukovanja.<ref name="rastko"/>
 
== Hajduci u narodnim pjesmama==
Line 182 ⟶ 158:
* [http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/ ''Aiducco'' na portalu Trecani] {{it icon}}
* [http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji'' na portalu Projekat Rastko]
* Marko Dragić, [https://drugipogled.wordpress.com/2010/08/21/hajduci-i-uskoci/ Hajduci i uskoci]
 
== Vidi još ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hajduci"