'''Raketa DnjeprDnjepar''' ( romanizirano[[Ruski jezik|ruski]]: DneprДнепр; [[Ukrajinski jezik|ukrajinski ]]: Dnípro, romanizirano: DnipróДніпро) bila je svemirska [[raketa-nosač ]] nazvana po rijeci [[Dnjepar ]]. Bio je to prerađeni ICBM[[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalni balistički projektil]] koji se koristio za lansiranje [[Umjetni satelit|umjetnih satelita ]] u orbitu, a njime je upravljao pružatelj usluga lansiranja ISC Kosmotras. Prvo lansiranje , 21. travnja 1999. , uspješno je u [[Niska orbita oko Zemlje|nisku kružnu orbitu]] od 650 km postavilo UoSAT-12, pokazni mini-satelit od 350 kg , u nisku kružnu orbitu od 650 km.<ref>{{Citiranje weba|title=The Dnepr launcher|url=http://www.russianspaceweb.com/dnepr.html|publisher=RussianSpaceWeb.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=UoSAT-12 Integrates with Dnepr for Launch on 21 April|url=http://www.sstl.org/index.php?loc=27&id=151|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928130013/http://www.sstl.org/index.php?loc=27&id=151|archive-date=2007-09-28|publisher= [[Surrey Satellite Technology Ltd ]]}}</ref> ▼{{nacrt}}
{{strojni prijevod}}
▲'''Raketa Dnjepr''' (romanizirano: Dnepr; ukrajinski: Dnípro, romanizirano: Dnipró) bila je svemirska raketa-nosač nazvana po rijeci Dnjepar. Bio je to prerađeni ICBM koji se koristio za lansiranje umjetnih satelita u orbitu, a njime je upravljao pružatelj usluga lansiranja ISC Kosmotras. Prvo lansiranje, 21. travnja 1999., uspješno je postavilo UoSAT-12, pokazni mini-satelit od 350 kg, u nisku kružnu orbitu od 650 km.<ref>{{Citiranje weba|title=The Dnepr launcher|url=http://www.russianspaceweb.com/dnepr.html|publisher=RussianSpaceWeb.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=UoSAT-12 Integrates with Dnepr for Launch on 21 April|url=http://www.sstl.org/index.php?loc=27&id=151|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928130013/http://www.sstl.org/index.php?loc=27&id=151|archive-date=2007-09-28|publisher=[[Surrey Satellite Technology Ltd]]}}</ref>
[[Datoteka:Tdx launch.jpg|mini|Drugi njemački satelit za promatranje Zemlje, TanDEM-X, uspješno je lansiran 21. lipnja 2010. u 04:14 po srednjoeuropskom ljetnom vremenu (CEST, 08:14 po lokalnom vremenu) s kozmodroma Baikonur u Kazahstanu.]]
== Povijest ==
DnjeprDnjepar se temeljio na interkontinentalnoj balističkoj raketi R-36MUTTH (ICBM), koju je NATO nazvao SS-18 Satan a koju je [[1970-ih]] dizajnirao Dizajnerski biro YuzhnoeJužnoje u [[Dnjepropetrovsk|Dnepropetrovsku,]] u Ukrajinska[[Ukrajina|Ukrajinskoj]] SSR[[SSSR]].
Kontrolni sustav DnjeprDnjepar razvio je i proizveo JSC "Khartron", Kharkiviz [[Harkov|Harkova]]. DnjeprDnjepar je bila trostupanjska raketa koja je koristila hipergolična [[Goriva|tekuća goriva]] koja su se mogla skladištiti. Lansirna vozila koja su se koristila za lansiranje satelita povučena su iz službe balističkih projektila kod Ruskih strateških raketnih snaga i pohranjena za komercijalnu upotrebu. GrupaUkupno od ukupnoje 150 ICBM-a bila je dopuštenaprojektila prema određenim geopolitičkim protokolima o razoružanju dadobilo sedopuštenje preinačeza preinačenje za lansiranje satelita te su se moglamogli lansirati do 2020. Dnjeprgodine. Dnjepar je lansiran s [[Kozmodrom Bajkonur|kozmodroma Baikonur]] u [[Kazahstan|Kazahstanu]] pod ruskom kontrolom iz lansirne baze Dombarovsky, u blizini Yasnyja, u[[Orenburška oblast|Orenburškoj oblasti]] u Rusiji.
U veljači 2015., nakon godinu dana zategnutih odnosa, uključujući Euromaidan[[Euromajdan]] i rusko-ukrajinski rat, Rusija je objavila da će prekinuti svoj zajednički program s Ukrajinom za lansiranje raketa Dnjepar i da nije više zainteresirana za kupnju ukrajinskih pojačivača''boostera'' Zenit, produbljujući problemaprobleme za ukrajinski svemirski program i njegovu posrnulu tvornicu YuzhmashJužmaš. Međutim, ISC Kosmotras je izvijestio da će nastaviti ispunjavati svoje obveze za tri lansiranja DnjepraDnjepara u 2015., od kojih se samo jedno dogodilo.<ref name="sfn20150206">
{{Citiranje novina|last=Clark|first=Stephen|date=6 February 2015|title=Customers assured of Dnepr rocket's near-term availability|work=Spaceflight Now|url=http://spaceflightnow.com/2015/02/06/customers-assured-of-dnepr-rockets-nearterm-availability/|access-date=8 February 2015}}</ref><ref name="gcat-r36">{{Citiranje weba|last=McDowell|first=Jonathan|date=18 April 2022|title=General Catalog of Artificial Space Objects - R-36|url=https://planet4589.org/space/gcat/data/launch/R-36.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220418115205/https://planet4589.org/space/gcat/data/launch/R-36.html|archive-date=18 April 2022|access-date=18 April 2022|website=planet4589.org}}</ref>
Do kraja 2016. nije došlo do daljnjeg lansiranja, a preostali kupci prebacili su se prebacili na alternativne pružatelje usluga lansiranja.
Milijarder [[Elon Musk]] pokušao je kupiti obnovljene Dnjepr rakete Dnjepar po niskoj cijeni od Rusije, ali se vratio praznih ruku nakon što nije uspio pronaći nijednu pristupačne cijene. To ga je dovelo do stvaranja uspješne privatne tvrtke za lansiranje raketa pod nazivom [[SpaceX]].<ref>{{Citiranje weba|date=2017-02-23|title=Is SpaceX Changing the Rocket Equation? {{!}} Space {{!}} Air & Space Magazine|url=http://www.airspacemag.com/space/is-spacex-changing-the-rocket-equation-132285884/?no-ist|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223105751/http://www.airspacemag.com/space/is-spacex-changing-the-rocket-equation-132285884/?no-ist|archive-date=2017-02-23|access-date=2022-01-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Vance|first=Ashlee|date=14 May 2015|title=Elon Musk’s Space Dream Almost Killed Tesla|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-elon-musk-spacex/|url-status=live|access-date=2022-01-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20220326155146/https://www.bloomberg.com/graphics/2015-elon-musk-spacex/|archive-date=2022-03-26}}</ref>
== Performanse ==
Lansirno vozilo DnjeprDnjepar imalo je samo mali broj izmjena u usporedbi s R-36M ICBM u službi. Glavna razlika bilabili jesu adapter za nosivostterete smješten u modulu svemirske glave{{Pojasniti|što?}} i modificirana jedinica za upravljanje letom. Ova osnovnaOsnovna verzija mogla bije podići 3600 kg u 300-kilometarsku km nisku Zemljinu orbitu podna [[Inklinacija nagibomorbite|inklinaciji]] od 50,6° ili 2300 kg u 300 km-kilometarsku [[Sinkrona rotacija|Sunčevu sinkronu orbitu]] pod nagibominklinacijom od 98,0°. U tipičnoj misiji DnjeprDnjepar jebi rasporedio veći glavni teret i sekundarni teret minijaturiziranih satelita i [[CubeSat|CubeSata]].
== Neuspješno lansiranje ==
Povjerenstvo koje je istraživalo neuspješno lansiranje 26. srpnja 2006. zaključilo je da je kvar uzrokovan neispravnim radom [[Pumpa|pumpnog]] [[Hidraulički pogon|hidrauličkog pogona]] komore za izgaranje broj 4. Neispravnost upravljanja dovelaTo je douzrokovalo poremećajaporemećaje koji su doveli do nestabilnosti kotrljanja,okretanja prevelikeoko disperzijeuspravne kutova skretanjaosi i prevelikog zakretanja po druge dvije osi. Prestanak potiska dogodio se 74 sekunde nakon polijetanja. Mjesto pada nalazilo se 150 km od [[Lansirna rampa|lansirne rampe]] u nenaseljenom području Kazahstana. Otrovni pogonski plinovi zagadili su mjesto nesreće, zbog čega je Rusija morala platiti 1,1 milijun dolara odštete. Raketa korištena za ovo lansiranje bila je stara više od dvadeset godina. Procedure za lansiranje su promijenjene kako bi se spriječili budući kvarovi ove vrste.<ref>{{Citiranje weba|date=2006-10-03|title=Russia to pay Kazakhstan over US$1 million in compensation for damage from rocket crash|url=http://www.iht.com/articles/ap/2006/11/03/news/AS_GEN_Kazakhstan_Russia_Space.php|url-status=live|publisher=[[International Herald Tribune]]}}</ref>
== Izvori ==
{{Izvori|30em}}
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
<references />
[[Kategorija:Rakete-nosači]]
[[Kategorija:Ukrajina]]
| 