Koncentracijski logor Jasenovac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m nagađanja su ispod čak i wikipedijina standarda, ova su još i u suprotnosti s orig. antrop. nalazom (diffedit) |
vraćam informaciju iz kvalitetnog izvora odnosno puni citat forenzičara koji spominju jevreje i cigane i informaciju da forenzičari ne navode tko bi mogao biti počinitelj ovog nedjela, što se tiče spomena hrvata i ostalih kao mogućih žrtava to je zaključak i Ljubice Štefan u izvoru (na osnovu materijalnih tragova u grobnicama), to isto zaključuju i Pilić-Matković..isti su kvalitetni izvori i od kvalitetnih povjesničara i zbog neutralnosti članka ove informacije trebaju biti dio članka Oznaka: uklonjeno uređivanje |
||
Redak 294:
U Uskočkim šumama, gdje su počinjeni masovni pokolji zatočenika Stare Gradiške, iz 4 masovne grobnice 1946. ekshumirano je 967 žrtava - 311 muškaraca, 467 žena i 189 djece, gotovo svi s područja Srijema.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 |title=JUSP Jasenovac - MEĐUSTRUGOVI I USKOČKE ŠUME |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-02-12}}</ref> Posmrtni ostaci su sahranjeni u zajedničkoj grobnici na logorskom groblju u Staroj Gradišci. U šumi Međustrugovi samo u jednoj grobnoj jami dimenzija sahranjeno je oko 1.000 žrtava čija su tijela pobacana u jamu bez odjeće. Njihova identifikacija i iskopavanje nije bilo moguće zbog stanja i položaja u kojem su nađene.<ref name=":21" />
Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Jasenovcu su provođena forenzička istraživanja. Dr. Alojz Šercelj je započeo preliminarna iskapanja kako bi identificirao izgledne lokacije masovnih grobnica, nakon čega su mu se, između 22. i 27. lipnja 1964., pridružili Vida Brodar i Anton Pogačnik s Instituta za biologiju u Ljubljani, Katedre za antropologiju Biološkog fakulteta i dr. Srboljub Živanović s Instituta za anatomiju medicinskog fakulteta iz Novog Sada. Pod njihovim vodstvom vršene su ekshumacije tijela i provođeno je daljnje uzorkovanje tla. U skladu s ustaškim izvještajima i izjavama nekolicine preživjelih logoraša o ustaškim otkopavanjima i spaljivanjima leševa u svrhu prikrivanja dokaza neposredno prije završetka rata, na nekim mjestima komisija je našla samo pepeo i nagorjele ostatke kostiju.<ref name=":22">{{Citiranje weba |url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-3-6039 |title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci (3) |work=Forum tjedni magazin - Forum.tm |language=hr |accessdate=2020-12-22}}</ref><ref name=":23">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782 |title=Globus - Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje |date=2018-06-08 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> Osim toga, pronašli su i ukupno 7 masovnih grobnica koje su sadržavale posmrtne ostatke od ukupno 284 osobe, uključujući jednu masovnu grobnicu koja je sadržavala 197 kostura, od kojih je 51 pripadalo djetetu mlađem od 14 godina, a 123 kostura bila su ženska.<ref name=":22" /><ref name=":23" /> Za tu grobnicu forenzičari su donijeli zaključak da se na osnovi boje kose može zaključiti da se radi o "stanovništvu koje je nosilac svijetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla te da tu nije bilo Jevreja ni Cigana", dok Blanka Matković i Stipo Pilić smatraju da bi se tu moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) i eventualno o Nijemcima. U konačnici izrijek o mogućim počiniteljima ovih zločina nigdje u zapisniku forenzičara nije naveden.<ref> Stipo Pilić, Blanka Matković. 2014. Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima. "Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru" 56: 359-391.</ref> {{ni}} Znanstvenici su zaključili da bi cijeli Jasenovački kompleks mogao imati oko 200 grobnica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjesnik.hr/html/2005/04/23/Clanak.asp?r=tem&c=4 |title=Kako je Živanović 284 kostura pretvorio u 700.000 žrtava |date=2005-11-25 |work=web.archive.org |accessdate=2020-12-22 |archive-date=25. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051125014140/http://www.vjesnik.hr/html/2005/04/23/Clanak.asp?r=tem&c=4 |url-status=bot: unknown }}</ref>
=== Pokušaji neovisnih istraživanja za vrijeme SFRJ ===
| |||