Ivan Pernar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zbog čega je to značajno? Oznaka: uklonjeno uređivanje |
|||
Redak 90:
Iskoristivši ubojstvo [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, jugoslavenski kralj [[Aleksandar I. Karađorđević]] u proglasu objavljenom [[6. siječnja]] [[1929.]] godine proklamira da su ''"ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod Naroda veru u korisnost te ustanove"'' te da zato između kralja i naroda ''"ne može i ne sme biti više posrednika"''. Potom ukida [[Vidovdanski ustav]] i uvodi [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]] koja je prekinuta tek atentatom na kralja u [[Marseille]]su [[1934.]] godine. Atentat je bio organiziran od [[ustaša]] a neposredni izvršitelj bio je [[Vlado Černozemski]], bugarski revolucionar. Černozemski biva ubijen prigodom atentata od francuske policije koja je pucajući po njemu slučajno ubila i [[:kategorija:francuski političari|francuskog ministra]] [[Ministarstvo vanjskih poslova|vanjskih poslova]] [[Louis Barthou|Louisa Barthoua]].
Pernar je nakon oporavka nastavio odvjetničku djelatnost pošto su za [[Diktatura|diktature]] kralja Aleksandra I. Karađorđevića političke stranke i politička djelatnost bile zabranjene.<ref>[http://povijest.net/svakodnevni-zivot-istaknutih-zagrebackih-politicara-pocetkom-sestosijecanjske-diktature/ Svakodnevni život istaknutih zagrebačkih političara početkom šestosiječanjske diktature] Objavio: Stipica Grgić, prof., povijest.net, 12. siječnja 2009., preuzeto 18. listopada 2011.</ref> Godine [[1933.]], [[14. ožujka]], bio je osuđen na godinu dana strogoga zatvora koji je izdržavao u kaznionici u Srijemskoj Mitrovici odakle je pušten prije isteka pune kazne.<ref>Petrić, Hrvoje. ''Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.)'', // ''Zbornik Janković'', sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. {{Hrčak|id=273886}}, str. 182., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref>
=== Drugi svjetski rat i SAD ===
| |||