Perzijski zaljev: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 164.215.207.255 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ponor
Oznaka: brzo uklanjanje
Rv, not a name recognized by IHO
Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje
Redak 1:
{{izdvojeni članak|rujan 2012.}}
{{Infookvir more
| ime = Perzijski zaljev, Arapski zaljev
| slika = PersianGulf_vue_satellite_du_golfe_persique.jpg
| veličina_slike = 225px
Redak 31:
}}
 
'''Perzijski zaljev''' ili '''Arapski zaljev''' ([[Perzijski jezik|perz.]] خلیج فارس; ''Halīdž-e Fārs'') [[More|morska]] je površina u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] smještena između [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Najsjeverniji je ogranak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i s [[Otvoreno more|otvorenim morem]] povezan je [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] na krajnjem jugoistoku. U strogom [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu Perzijski zaljev nadovezuje se na [[Omanski zaljev]], a usprkos uvriježenim nazivima obje se vodene površine na temelju veličine stručno klasificiraju kao [[More|mora]]. Perzijski zaljev ima površinu od 239.000 [[km²]] i oplakuje [[Obala|obale]] osam suverenih država: [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Kuvajt]]a, [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Bahrein]]a, [[Katar]]a, [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i [[Oman]]a.
 
U zaljev se na krajnjem sjeverozapadu ulijeva rijeka [[Šat al-Arab]] koja nastaje spajanjem [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, a ostali [[Pritok|pritoci]] uglavnom su sezonskog tipa što zajedno s prevladavajućom [[#Klima|vrućom pustinjskom klimom]] rezultira prosječnim [[salinitet]]om od čak 39,5 [[‰]], ekstremom karakterističnim još samo za [[Crveno more]]. Bazen Perzijskog zaljeva i [[Mezopotamija]] zajednički su se oblikovali od [[Kreda (geološko razdoblje)|kasne krede]] do [[pleistocen]]a prvenstveno zbog sudaranja [[Euroazijska ploča|euroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske ploče]], a južni se dio ove [[#Geologija|geološke]] cjeline pod [[more]]m našao prije 7 – 14,5 tisuća godina zbog [[Transgresija|transgresije]]. [[#Batimetrija|Prosječna dubina]] od 36 m odnosno maksimalna od 102 [[Metar|m]] čine Perzijski zaljev jednim od najplićih mora [[svijet]]a. Jedan od produkta geološke povijesti jest i masovna akumulacija [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] zbog čega Perzijski zaljev s okolicom predstavlja najbogatiju svjetsku regiju [[Nafta|naftom]] i [[Prirodni plin|prirodnim plinom]].