Wikipedija

Bjelovar: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
izvor?
Oznake: uklanjanje ručnim načinom uklonjeno uređivanje
Redak 34:
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = [[29. rujna]]
| zaštitnik = [[Sveta Terezija Avilska]], [[Sveti JurajMihael]], [[Sveti Ivan NepomukGabriel]] i [[SvetaSveti HelenaRafael]]
]]
| poštanski broj = 43000
| pozivni broj = (0)43
Line 210 ⟶ 209:
Električna rasvjeta uvedena je [[1938.]] godine. [[Potres na Bilogori 1938.|Potres na Bilogori]] [[27. ožujka]] [[1938.]] izazvao je oštećenja u Bjelovaru i okolici, naročito u [[Kegljevac|Kegljevcu]]. Svoju prvu samostalnu izložbu imao je kipar [[Vojin Bakić]] u Bjelovaru 1940. godine.<ref>https://bjelovarac.hr/najnovije/svjetlonosni-oblici-bakicevo-djelo-konacno-u-gradskom-muzeju/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230127225140/https://bjelovarac.hr/najnovije/svjetlonosni-oblici-bakicevo-djelo-konacno-u-gradskom-muzeju/ |date=27. siječnja 2023. }} Preuzeto 27. siječnja 2023.</ref>
 
[[Bjelovarski ustanak]] dogodio se [[1941.]] [[Hrvati]] u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] masovno počinju otkazivati poslušnost. Dana [[8. travnja]] 1941. otvoreno su se pobunili 108. pješadijski puk u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] i 40. dopunski puk u [[Severin (općina)|Severinu]], koji su bili u sastavu Slavonske divizije jugoslavenske vojske sa sjedištem u Bjelovaru. Uz pomoć Hrvatske seljačke zaštite zauzimaju žandarmerijsku postaju u [[Garešnica|Garešnici]] i stižu u Bjelovar te pružaju podršku gradonačelniku dr. [[Julije Makanec|Juliju Makancu]]. U sukobu žandara i vojske, poginula su dva hrvatska pobunjenika, a tri su ranjena. Nakon toga se gradska vlast pridružuje pobuni, te je srušena jugoslavenska kraljevska vlast. Sljedećih dana su žandari i oficiri iz osvete, ubili 28 civila u predgrađu Bjelovara i u selu Donji Mosti.
 
Dana [[28. travnja]] [[1941.]] godine, ustaše su ubili oko [[Pokolj u Gudovcu|200 Srba u Gudovcu]] kraj Bjelovara. Nijemci su već u to vrijeme preuzeli civilnu i vojnu vlast u gradu. Uhitili su i zatvorili ustaše, koji su sudjelovali u pokolju te zabranili nove slične akcije. U DrugomII. svjetskom ratu stradao je velik broj [[Židovi|Židova]] iz Bjelovara. Sinagoga je kasnije pretvorena u Narodno kazalište, a sada je Dom kulture. Od početnog interijera, ostala je samo [[Davidova zvijezda]].▼
U Bjelovaru je s balkona Gradskog poglavarstva (danas zgrada [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradskog muzeja]]) gradonačelnik i član ustaškog odbora, [[Julije Makanec|Julije Makanec,]] proglasio je u 18 sati, [[8. travnja]] [[1941.]] ''“uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske”..''Tijekom sljedećih dana su u okolici Bjelovara ubijeno je 28 civila u okolici grada i u selu Donji Mosti.
 
Početkom Drugog svjetskog rata, na čelu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|narodnooslobodilačka vojske]]komunista u Bjelovaru bio je Kasim Ćehajić Turčin. Uhvaćen je i strijeljan na [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnoviću]] [[19. prosinca]] [[1941.]] godine. Naslijedio ga je [[Grga Jankes]], koji je sudjelovao u nastanku bjelovarskog, bilogorskog, moslavačkog i kalničkog partizanskog odreda. Poznatiji partizani bjelovarskog kraja bili su [[Petar Biškup Veno]], [[Mojica Birta Zec]], [[Emilija Holik]], [[Milan Bakić Baja]] (brat kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]) i dr.▼
Kratkotrajno razdoblje NDH tijekom Drugog svjetskog rata zaustavilo je razvoj grada u svim područjima.
 
U središnjem [[park]]u [[1943.]] godine, postavljen je paviljon od [[brač]]kog kamena po nacrtu bjelovarskog arhitekta [[Zdenko Strižić|Zdenka Strižića]]. Na otvorenju je pjevao tada 20-godišnji [[Ivo Robić]], a kasnije velikan hrvatske zabavne glazbe<ref>https://www.klikni.hr/aktualno/2023/01/27/na-otvorenju-paviljona-pjevao-je-20-godisnjak-cije-je-pjesme-kasnije-pjevao-i-frank-sinatra/ Preuzeto 27. siječnja 2023.</ref>.▼
▲Dana [[28. travnja]] [[1941.]] godine, ustaše su ubili oko [[Pokolj u Gudovcu|200 Srba u Gudovcu]] kraj Bjelovara. U Drugom svjetskom ratu stradao je velik broj [[Židovi|Židova]] iz Bjelovara. Sinagoga je kasnije pretvorena u Narodno kazalište, a sada je Dom kulture. Od početnog interijera, ostala je samo [[Davidova zvijezda]].
 
GradAmerički jeratni liberiranzrakoplovi bombardirali su grad [[28. veljače]] [[1945.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zupa-svetoga-antuna-bj.hr/povjest_zupe.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100607164136/http://www.zupa-svetoga-antuna-bj.hr/povjest_zupe.php |archive-date=7. lipnja 2010. |access-date=12. ožujka 2010.}}</ref> [[Partizani]] su zaposijeli grad [[5. svibnja]] [[1945.]] godine. NakonNa izručenjapodručju grada bilo je nekoliko logora. poraženihPoražene snagasnage [[NDH]]-a i izbjeglihizbjegli hrvatskihhrvatski civilacivili nakon izručenja [[JNA|Jugoslavenskoj vojsciarmiji]] kraj [[Bleiburg]]a [[15. svibnja]] [[1945.]], pri povratku prolazili su "Križnim putem" i kroz Bjelovar, izvršenegdje su izvršene masovne likvidacije. Dio ljudi je pogubljen u [[šuma]]ma Lug i Trnovka. Ubijena su i dva mlada franjevca [[Spomen područjeSebastijan Lug|LugŠantalab]] i Trnovka[[Ferdo Gassmann]]. U Bjelovaru je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] poginulo 518 ljudi, a neposredno nakon rata ubijeno je još 471.<ref>Zdravko Ivković: Hrvatski križni put-postaja Bjelovar-Lug 1945., Matica Hrvatska, Bjelovar 2006.</ref> Ubijene su i neke tada poznate osobe poput: književnikagradonačelnika [[VladimirJulije JurčićMakanec|VladimiraJulija JurčićaMakanca]], pjevačaknjiževnika [[AndrijaVladimir KoncJurčić|AndrijeVladimira KoncaJurčića]], tei franjevacapjevača [[SebastijanAndrija ŠantalabKonc|SebastijanAndrije Šantalaba]] i [[Ferdo Gassmann|Ferdo GassmannaKonca]].▼
▲Početkom Drugog svjetskog rata, na čelu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|narodnooslobodilačka vojske]] u Bjelovaru bio je Kasim Ćehajić Turčin. Uhvaćen je i strijeljan na [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnoviću]] [[19. prosinca]] [[1941.]] godine. Naslijedio ga je [[Grga Jankes]], koji je sudjelovao u nastanku bjelovarskog, bilogorskog, moslavačkog i kalničkog partizanskog odreda. Poznatiji partizani bjelovarskog kraja bili su [[Petar Biškup Veno]], [[Mojica Birta Zec]], [[Emilija Holik]], [[Milan Bakić Baja]] (brat kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]) i dr.
 
Gradski muzej osnovan je [[1949.]] godine. U početku je zbirku sakupljao učitelj Rade Kovač, a Ivan Barešić je najviše pridonio razvoju muzeja. Nakon DrugogII. svjetskog rata, Bjelovar je postao sjedište Zajednice općina u koju su pripale općine: Bjelovar, [[Čazma]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]], [[Daruvar]], [[Koprivnica]], [[Križevci]], [[Đurđevac]], [[Virovitica]] i [[Pakrac]]. Kotar Bjelovar je [[1955.]] obuhvaćao bivše kotarske NOO Bjelovar, Bulinac, Čazma, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Rovišće, Veliki Grđevac i Veliko Trojstvo.<ref>Statistički godišnjak FNRJ, 1955., str. 391.</ref> Izgrađen je niz industrijskih pogona prehrambeno-poljoprivredne ("Koestlin", "5. maj", "Sirela" i dr.), šumarsko-drvne (Šumsko gospodarstvo "Mojica Birta", DI "Česma") i metaloprerađivačke industrije ("Tomo Vinković", TAD, "Tehnika"). [[RK Bjelovar|Rukometni klub "Partizan" Bjelovar]] osvajao je naslove državnog prvaka devet puta te naslov Prvaka Europe u sezoni [[1971.]]/'[[1972.]]▼
▲U središnjem [[park]]u [[1943.]] godine, postavljen je paviljon od [[brač]]kog kamena po nacrtu bjelovarskog arhitekta [[Zdenko Strižić|Zdenka Strižića]]. Na otvorenju je pjevao tada 20-godišnji [[Ivo Robić]].
[[Datoteka:Artiljerija-korzo-1945.jpg|mini|309x309px|Partizanska vojska sa artiljerijom 5.svibnja 1945. godine na današnjem Bjelovarskom korzu.]]
▲Grad je liberiran [[5. svibnja]] [[1945.]] godine. Nakon izručenja poraženih snaga [[NDH]]-a i izbjeglih hrvatskih civila [[JNA|Jugoslavenskoj vojsci]] kraj [[Bleiburg]]a [[15. svibnja]] [[1945.]], pri povratku "Križnim putem" kroz Bjelovar izvršene su masovne likvidacije. Dio ljudi je pogubljen u [[šuma]]ma [[Spomen područje Lug|Lug]] i Trnovka. U Bjelovaru je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] poginulo 518 ljudi, a neposredno nakon rata ubijeno je još 471.<ref>Zdravko Ivković: Hrvatski križni put-postaja Bjelovar-Lug 1945., Matica Hrvatska, Bjelovar 2006.</ref> Ubijene su i neke tada poznate osobe poput: književnika [[Vladimir Jurčić|Vladimira Jurčića]], pjevača [[Andrija Konc|Andrije Konca]], te franjevaca [[Sebastijan Šantalab|Sebastijan Šantalaba]] i [[Ferdo Gassmann|Ferdo Gassmanna]].
 
==== BitkaOslobađanje za bjelovarskubjelovarske vojarne 29. rujna 1991. ====▼
 
▲Gradski muzej osnovan je [[1949.]] godine. U početku je zbirku sakupljao učitelj Rade Kovač, a Ivan Barešić je najviše pridonio razvoju muzeja. Nakon Drugog svjetskog rata, Bjelovar je postao sjedište Zajednice općina u koju su pripale općine: Bjelovar, [[Čazma]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]], [[Daruvar]], [[Koprivnica]], [[Križevci]], [[Đurđevac]], [[Virovitica]] i [[Pakrac]]. Kotar Bjelovar je [[1955.]] obuhvaćao bivše kotarske NOO Bjelovar, Bulinac, Čazma, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Rovišće, Veliki Grđevac i Veliko Trojstvo.<ref>Statistički godišnjak FNRJ, 1955., str. 391.</ref> Izgrađen je niz industrijskih pogona prehrambeno-poljoprivredne ("Koestlin", "5. maj", "Sirela" i dr.), šumarsko-drvne (Šumsko gospodarstvo "Mojica Birta", DI "Česma") i metaloprerađivačke industrije ("Tomo Vinković", TAD, "Tehnika"). [[RK Bjelovar|Rukometni klub "Partizan" Bjelovar]] osvajao je naslove državnog prvaka devet puta te naslov Prvaka Europe u sezoni [[1971.]]/'[[1972.]]
 
▲==== Bitka za bjelovarsku vojarne 29. rujna 1991. ====
{{glavni|Bitka za Bjelovar 1991.}}
[[Datoteka:Barutana Bjekovar6.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
Line 233 ⟶ 227:
[[Datoteka:Barutana Bjelovar2.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
[[Datoteka:Barutana Bjelovar5.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
Vojarna "Božidar Adžija" na Vojnoviću u samom gradu i objekti [[JNA]] u okolici Bjelovara bili su blokirani i napadnuti od strane hrvatskih snaga, jer se 265. mehanizirana brigada na čelu s pukovnikom Rajkom Kovačevićem nije željela mirno predati. Planom "Bilogora" HV je [[29. rujna]] [[1991.]] napala i zauzela vojarnu. Skladište se našlo u okruženju i pod napadom. Nakon kraće borbe, major [[Milan Tepić]] je naredio vojnicima, da se predaju, a sam je ostao u skladištu u [[Šuma Bedenik|šumi Bedenik]]. Prilikom ulaska hrvatskih snaga u objekt, u 10 sati i 17 minuta, 29. rujna, aktivirao je eksploziv i uništio skladište, u kojem se nalazilo 170 tona eksplozivnih sredstava. U eksploziji je i sam poginuo, kao i još 11 hrvatskih vojnika. Na mjestu eksplozije ostao je veliki krater, šuma je izgorjela, a danas je to [[spomen-područje Barutana]]. Major Milan Tepić u Srbiji se slavi kao ratni heroj, po njemu su nazvane ulice u Beogradu, Novom Sadu, Banjaluci i Bačkoj Palanci.<ref>http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=4822:ratna-svjedoanstva-bjelovarskih-branitelja&catid=62:osvrti&Itemid=56</ref> Tijekom [[29. rujna]] [[1991.]], trajao je oružani sukob oko vojarne. Bilo je razmjene pješačke i minobacačke vatre. Jedan od tenkova napustio je vojarnu i pucao po kućama oko vojarne, koje su pri tome jako oštećene. Više minobacačkih granata palo je i na [[Bjelovarska katedrala|crkvu sv. Terezije Avilske]] pri čemu su poginule tri žene. Oko 19 sati, hrvatska vojska zauzela je vojarnu, pri čemu su ubijeni pukovnik Rajko Kovačević, potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase JNA Dragiša Jovanović, a ostali vojnici su zarobljeni.<ref>http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1077&NrSection=1&NrArticle=13457</ref>
 
Na području nekadašnje Barutane uređeno je spomen područje. U spomen na oslobođenje Bjelovara od JNA, kao i na tragičan događaj u kojem je poginulo jedanaest hrvatskih vojnika, svake se godine na dan [[29. rujna]] u Bjelovaru održava "Mimohod pobjednika", koji započinje na središnjem gradskom parku, a završava na Spomen području Barutana u [[Šuma Bedenik|šumi Bedenik]].
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Bjelovar"