|
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
|općina = [[File:Coat of arms of Mostar.png|Coat_of_arms_of_Mostar|border|20px]] [[Mostar]]
|nadvisina =
|lat = 43.3122339
== Infrastruktura ==
U Rodoču se nalazi [[vojarna]] ''Stanislava Kraljevića'', pošta, ambulanta i [[groblje]].
* Vojarna "Stanislav Baja Kraljević"
* [[Hrvatska pošta Mostar]]
* [https://dzmostar.com/ambulante/ambulanta-rodoc/ Ambulanta Doma zdravlja Mostar - podružnica Rodoč]
* Industrijski kompleks "''[[Soko]]''" sa desetinama tvrtki
* Carinski terminal
* [[Katolička Crkva|Rimokatoličko]] [[groblje]]
== Znamenitosti ==
* Bezdan
* spomen-[[kapela]] [[HVO]]
* [[kip]] [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] na Bezdanu
* [[crkva]] sv. Ivana Krstitelja
* [[Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti]]
* [https://www.aeptm.gov.ba/ Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]
== Stanovništvo ==
{{nedostaju izvori}}
Rodoč je mostarsko predgrađe [[Mostar|grada Mostara]]. Nalazi se oko 5 km južno od centra Mostara[[Mostar]]a i oko 2 km južno od [[Stari most u Mostaru|Starog mosta]].
U ranijem ustrojstvu grada pripadalo je mostarskoj općini Jugozapad.
Još početkom 20. stoljeća, u Rodoču je bio smješten Centar za obuku vojnih pilota. U njemu je bila smještena Vojna gimnazija, kasnije Vojni [[heliodrom]]. Ono po čemu je Rodoč bio poznat u cijelojcjeloj Europi i svijetu je Zrakoplovna industrija "[[Soko]]" koja je bila jedina tvornica za izradu i proizvodnju vojnih aviona u [[jugoistočna Europa|JI Europi]].
Danas se u Rodoču nalazi [[Fakultet prirodoslovno-matematičkihza itjelesnu odgojnih znanostikulturu u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkihza itjelesnu odgojnih znanostikulturu]], kao i Fakultet glazbene umjetnosti [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]]. Rodoč je posebno poznat po, manifestacijizatim "[[Mostarski sajam]]" koji se održava svakog proljeća s međunarodnim sudjelovanjem. U Rodoču se nalazi mnoštvo tvornica, poduzeća, poslovnih objekata kao i carinski terminal i može se reći da se radi o gospodarskoj i poslovnoj žili kucavici grada Mostara i Hercegovine.
Rodoč je bilo najveće mostarsko i hercegovačko naselje s hrvatskim pučanstvom u Hercegovini koje nije imalo [[katoličanstvo|katoličku]] crkvu iako je bogoslužje kroz stoljeća služeno u adaptiranim objektima. Izradu crkve su opstruirale [[SFRJ|ondašnje]] vojne i komunističke vlasti s obzirom na to da se radilo o centru vojne zrakoplovne industrije. Danas je zahvaljujući prije svega donacijama dobrih ljudi i poduzeća, napravljena crkva [[Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]] u kojoj se već održavaju prve mise, a potpuna izgradnja tek slijedi.
Mnogo uglednih Mostaraca koji su pridonijeli razvoju i ugledu svog grada i Hercegovine su iz mostarskog naselja Rodoč.
=== Bezdan ===
Bezdan predstavlja mjesto okupljanja i zabave mnogih mještana i posjetitelja.
Bezdan je dobio svoj naziv prema svojoj posebnosti 'bez-dan' (bez + dno), a to je da se ovome prirodnom fenomenu još nije pronašlo dno unatoč brojnim ekspedicijama koji zalaze stotinama metara u utrobu zemlje, a ujedno i predstavlja popularno mjesto za sudionike ''Balkan Cave Summit''-a.
Bezdan se nalazi u Rodočkom naselju "''Vrelo''", na rijeci Jasenici nedaleko od izvora rijeke Jasenice koja nastavlja svoj tok kroz Rodoč, donjim dijelom toka kroz Jasenicu i Baćeviće te u konačnici do ušća u rijeku [[Neretva|Neretvu]].
Bezdan u svoj svojoj prirodnoj ljepoti i znamenitostima koje mu rijeka Jasenica daje, u ljetnim vrućinama postaje omiljeno mjesto za kupanje, odmor, zabavu i roštilj mnogih Rodočana i ostalih posjetilaca.
== Povijest ==
U proteklom, domovinskom ratu, tijekom srbijanske okupacije južnih dijelova grada Mostara i naselje Rodoč je bilo okupirano. Srpski agresori su spalili preko 80% kuća, većinu stanovnika koje su zatekli su pobili ili odveli u logore, uglavnom u logore u [[Bileća|Bileći]] u istočnoj Hercegovin i u logor [[Morinje]] u Crnoj Gori gdje su trpjeli neviđena zlostavljanja i torture, a iz kojih se i mnogi nisu vratili svojim domovima. Zbog zlostavljanja u logorima u Morinju u Crnoj Gori je osuđeno nekoliko ratnih zločinaca (Zlatko Tarle, Mlađan Govedarica, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin...).
Nakon oslobađanja južnih dijelova grada stanovnici Rodoča su se opet vratili u svoj grad i naselje i ponovno ga izgradili.
| 