Francuska revolucija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 37.60.132.93 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Croxyz Oznaka: brzo uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
||
Redak 15:
Francuska u to doba ima oko 26 milijuna stanovnika,<ref>Kurtović, 2002., str 146.</ref> a treći stalež je bio politički obespravljen. Javne i državne službe obavljali su samo plemići i [[svećenici]] koji su također bili oslobođeni plaćanja poreza te su dodatno, kao vladajući stalež, od kralja dobivali državne naknade (penzije). To je [[anomalija]], jer je Francuska bila gotovo potpuno jedinstvena po pitanju jezika, a svi su se smatrali podanicima francuskoga kralja.
U 3. staležu razlike su bile veoma složene, glavnina njih je živjela na selu (sveukupno 90% stanovništva Francuske živi na selu). Pravni status [[kmet]]ova, njihove obaveze i prava činile su službeni sustav. Kmetstvo na početku revolucije više nije postojalo u klasičnom smislu, osim u nekim pokrajinama, gdje se i dalje ne mogu seliti, sklopiti brak bez dopuštenja feudalca. Ipak, već tada su postojale i osobne slobode, sloboda sklapanja brakova. Obaveze seljaka bile su: plaćanje zakupa nad zemljištem,
▲U 3. staležu razlike su bile veoma složene, glavnina njih je živjela na selu (sveukupno 90% stanovništva Francuske živi na selu). Pravni status [[kmet]]ova, njihove obaveze i prava činile su službeni sustav. Kmetstvo na početku revolucije više nije postojalo u klasičnom smislu, osim u nekim pokrajinama, gdje se i dalje ne mogu seliti, sklopiti brak bez dopuštenja feudalca. Ipak, već tada su postojale i osobne slobode, sloboda sklapanja brakova. Obaveze seljaka bile su: plaćanje zakupa nad zemljištem, državnih poreza i obaveze Crkvi, te crkvene desetine. Nisu imali prava na lov.
Građanstvo se još više razlikovalo. Odlučujuću ulogu u stratifikaciji građanstva činio je [[novac]]. Postojao je i dio bogate [[buržoazija|buržoazije]]. Veliko se bogatstvo nalazilo se i u industriji [[manufaktura|manufakture]], počeci [[industrijalizacija|industrijalizacije]]. Treću grupu čine bankari; od krupnih bankara do sitnih lihvara.
Brojnu grupu činili su radnici – počeci manufakturnog radništva, koje su činili siromašni stanovnici gradova. Taj je stalež bio podijeljen između sebe. Siromašna buržoazija bila je uglavnom za revoluciju. Jedino je taj treći stalež plaćao poreze. Seljak je plaćao šest vrsta poreza, od kojih su najteži bili: "taille" (neposredni porez), "capitation" (vrsta glavarine), "vingtieme" (porez na prihod), crkveni porez, kao i razna davanja gospodaru u obliku novca, rada, plodina. Tako je oko 70 % svojih prihoda seljak morao davati bilo gospodaru zemlje, bilo crkvi ili državi. Uz to, mnogi su seljaci dužni izvršavati radnu obvezu koja se sastojala od teškog rada 30-ak dana godišnje na izgradnji puteva i sličnih javnih radova.<ref>Kurtović, 2002., str 147.</ref>
| |||