Ademaga Mešić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 6760496 suradnika 31.223.153.37 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
→Životopis: Popravljeno Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 78:
Spada u vrh života kulturno-prosvjetnoga, gospodarskoga, političkog i javnog muslimanskih Hrvata u Bosni i Hercegovini u od 1878. do 1945. godine. Politički pristaša Ante Starčevića, Josipa Franka i pravaške ideologije. Poslije [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja 1878.]] među najdosljednijim promicateljima i buditeljima hrvatske nacionalne svijesti među bosansko-hercegovačkim muslimanima. Nije se slagao s [[Muslimanska narodna organizacija|Muslimanskom narodnom organizacijom]], protuaustrijskom i sa srpskom politikom povezanom organizacijom, proistekloj iz [[Pokret muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju|muslimanskog pokreta]] za [[vakuf]]sko-[[mearif]]sku autonomiju,. Zato je osnovao 1908. [[Muslimanska napredna stranka|Muslimansku naprednu stranku]] radi promicanja pravaške ideologije i hrvatskog nacionalizma među bosansko-hercegovačkim muslimanima i suzbijanja srpskih političko-nacionalnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini.<ref name="Zlatko Hasanbegović"/>
Prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] bio je predsjednik Muslimanske napredne stranke i izabran za zastupnika u Bosansko-hercegovačkom zemaljskom saboru koji zasjeda od sredine lipnja [[1910.]] do početka srpnja [[1914.]] godine.<ref name="Kisić Kolanović" /> Izabran je na dopunskim izborima u travnju [[1911.]] dobivši natpolovičnu potporu biračkog tijela (2.244 birača), te je kao predstavnik svih kotarskih gradova u [[mostar]]skom okružju ušao u II. izbornu kuriju Sabora.<ref name="Kisić Kolanović" /> Nacionalno se osjećao i izjašnjavao [[Hrvati|Hrvatom]].<ref name="tko je tko" /><ref name="Kisić Kolanović" /> Zastupajući stanovište da je nužno razdvojiti pojam [[Vjera|vjere]] od pojma [[Nacija|nacije]], tvrdi: "Mi nismo Turci, nego smo po vjeri
Poslije 1918. nije mnogo uspio u političkom životu Bosne i Hercegovine, ograničenom konfesionalnim okvirima. Poslije pobjede jugoslavenske misli povukao se iz djelatne politike. Povučeno je živio u Tešnju.<ref name="Zlatko Hasanbegović"/> Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] pod biljegom kao "frankovački musliman" i organizator protusrpskih dobrovoljačkih odreda u Prvome svjetskom ratu. U novoj državi član [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]],<ref name="tko je tko" /> ali samo formalno. Kratkovremeno predsjedao kotarskom organizacijom stranke. Na JMO je posredno utjecao, preko svog zeta [[Hamzalija Ajanović|Hamzalije Ajanovića]].<ref name="Zlatko Hasanbegović"/> Odlučan je protivnik ulaska JMO ulaska u [[Jugoslavenska radikalna zajednica|Jugoslavensku radikalnu zajednicu]] smatrajući da se time napušta ideja o autonomiji [[BiH]].<ref name="tko je tko" /> Nezadovoljan ulaskom JMO u sklopu koalicije sa srbijanskim strankama, iz JMO je istupio 1927. godine.<ref name="Zlatko Hasanbegović"/>
Zbog toga inicira veliku skupštinu u Tešnju [[27. listopada]] [[1935.]] godine koja je bila osnova za buduću [[Muslimanska organizacija
=== Nakon sloma zločinačke NDH i smrt ===
Dne [[6. svibnja]] [[1945.]] godine napušta Zagreb, zajedno s članovima Vlade NDH i drugim dužnosnicima, te odlazi u [[Austrija|Austriju]]. Britanski vojni redarstvenici uhićuju ga [[17. svibnja]] 1945. godine i zatvaraju u [[Logor Spittal|logoru Spittal]] na [[Drava|Dravi]], a [[18. svibnja]] je u [[Rosenbach]]u izručen jugoslavenskim vlastima.<ref name="tko je tko" /> Od Vojnog suda [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] u Zagrebu optužen je za "veleizdaju i ratni zločin" na temelju "Uredbe o vojnim sudovima" iz [[1944.]] godine.<ref name="Kisić Kolanović" /> Isti sud osudio ga je [[1. lipnja]] [[1945.]] na kaznu doživotnog zatvora, gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine.<ref name="Kisić Kolanović" /> Umro je zlostavljan, 5. srpnja [[1945.]] godine, u zatvorskoj bolnici u Popovači.<ref name="Zlatko Hasanbegović"/>
| |||