Vegetarijanska prehrana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznaka: uklonjeno uređivanje
m uklonjena promjena suradnika 213.202.90.153 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Hijerovit
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 38:
U [[Japan|Japanu]] je [[675.]] godine [[car Tenmu]] zabranio ubijanje životinja i jedenje mesa tijekom razdoblja užurbanog uzgoja između travnja i rujna, ali je isključio jedenje divljih ptica i divljih životinja. Ove zabrane i nekoliko drugih koje su uslijedile tijekom stoljeća poništene su u devetnaestom stoljeću tijekom [[Revolucija Meiji|Meiji restauracije]]. U [[Kina|Kini]], za vrijeme [[Dinastija Sung|dinastije Sung]], [[Budizam|budistička]] kuhinja postala je dovoljno popularna da su se pojavili vegetarijanski restorani u kojima su kuhari koristili sastojke kao što su [[grah]], [[gluten]], [[korjenasto povrće]] i [[gljive]] za nadomještavanje mesa, primjerice svinjetine, piletine, jaja i ikre rakova. Mnoge zamjene za meso koje se koriste danas, kao što su tofu, [[sejtan]] i korijen [[Amorphophallus konjac|konjaca]], potječu iz kineske budističke kuhinje.
 
Nakon pokrštavanja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u [[Kasna antika|kasnoj antici]], vegetarijanstvo je praktički nestalo iz Europe, kao i drugdje izuzev Indije. Nekoliko redovničkih redova u srednjovjekovnoj Europi ograničilo je ili zabranilo konzumaciju mesa iz [[Askeza|asketskih]] razloga, ali nitko od njih nije izbjegavao ribu. Štoviše, srednjovjekovna definicija „ribe” uključivala je životinje kao što su tuljani, [[pliskavice]], [[Oceanski dupini|dupini]], [[Branta leucopsis|bjelolice guske]], [[Tupik|tupici]] i [[dabrovi]]. Vegetarijanstvo se ponovno pojavilo tijekom [[Renesansa|renesanse]] ( [[Leonardo da Vinci]]) , a postalo je raširenije u 19. i 20. stoljeću. Godine 1847. osnovano je prvo Vegetarijansko društvo u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], slijedile su ga [[Njemačka]], [[Nizozemska]] i druge zemlje. Godine 1886. u [[Paragvaj|Paragvaju]] je osnovana vegetarijanska kolonija [[Nueva Germania]], iako je njezin vegetarijanski aspekt bio kratkovječan. [[Međunarodna vegetarijanska unija]], udruga nacionalnih društava, osnovana je 1908. godine. U zapadnom svijetu je popularnost vegetarijanstva porasla tijekom 20. stoljeća kao rezultat prehrambenih, [[Etika|etičkih]] i – u novije vrijeme – [[Ekologija|ekoloških]] i [[Ekonomija|ekonomskih]] problema.
 
==Povijest vegetarijanstva u Hrvatskoj==
Redak 65:
 
Medicinska je znanost odavno neosporno utvrdila da se [[vitamin B12]] (ponekad zvan kobalamin) nalazi isključivo u mesu, točnije u jetri, i u proizvodima životinjskog podrijetla (jaja, sir, mlijeko, maslac i sl.), a da ga nema u biljnoj hrani i žitaricama. Danas se smatra da se vitamin B12 ipak nalazi i u sjemenju biljaka tokom klijanja, u morskim travama, u jabučnom [[Ocat|octu]], u [[Sojino mlijeko|sojinom mlijeku]], [[Kefir|kefiru]] i [[Vodeni kefir|vodenom kefiru]], ekstraktu [[Kvasac|kvasca]], mesu [[Šitake|shitake gljiva]] i dr.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Watanabe|first=Fumio|last2=Yabuta|first2=Yukinori|last3=Bito|first3=Tomohiro|last4=Teng|first4=Fei|display-authors=2|date=2014-05-05|title=Vitamin B12-Containing Plant Food Sources for Vegetarians|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4042564/|journal=Nutrients|volume=6|issue=5|pages=1861–1873|doi=10.3390/nu6051861|issn=2072-6643|pmc=4042564|pmid=24803097}}</ref> Istraživanja, međutim, upozoravaju i na pogrešnu identifikaciju vitamina B12 prema koronoidnim skupinama koje nisu aktivne kod ljudi, tj. koje u ljudskoj prehrani ne predstavljaju izvor vitamina B12.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Herbert|first=V|date=1988-09-01|title=Vitamin B-12: plant sources, requirements, and assay|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002916523163465|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|volume=48|issue=3|pages=852–858|doi=10.1093/ajcn/48.3.852|issn=0002-9165}}</ref>
 
==Poznati vegetarijanci kroz povijest==
Mahavir
 
Buda
 
Plutarh
 
Pitagora
 
Sokrat
 
Plotin
 
Kabir
 
Leonardo da Vinci
 
Percy Bysshe Shelley
 
Leo Tolstoj
 
George Bernard Shaw
 
Franz Kafka
 
Rabindrant Tagore
 
Albert Einstein
 
Nikola Tesla
 
Mahatma Gandhi
 
Brigitte Bardot
 
Paul McCartney
 
Steve Jobs
 
== Izvori ==