Wikipedija

Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Manje korekcije etničkih termina
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 29:
 
'''Ukrajinci u Hrvatskoj''' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] Українці у Хорватії, u [[Brodsko-posavska županija|Brodskom posavlju]] poznati i kao '''Galcijani''') jedna su od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]].
Prema popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj živi 1977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima upisivani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima. Od 1996. godine Ukrajinci i [[Rusini u Hrvatskoj]] podijeljeni su u dvije zasebne nacionalne manjine, ali i danas djeluju zajednički pojedinim udrugama poput [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]]. U 2008. godini dio starog članstva utemeljioutemeljena je novusredišnja središnju organizacijuorganizacija [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske|UkrajinskuUkrajinska zajednicuzajednica RH]] koja također u svojim redovima okuplja mješovito članstvo.
 
Prvi [[Ukrajinci]] doselili su se u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime, svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se izjašnjavali »Rusinima« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća doselivši uglavnom s prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]], odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske pokrajine koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon [[berlinski kongres|Berlinskoga kongresa 1878.]], kojim je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne gospodarske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski useljenici kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljena ili zapuštena prostora.
 
== Povijest doseljenja Ukrajinaca ==
Prvi Ukrajinci na Hrvatske i susjedne prostore pristižu oko 1745. godine. Svi su poznati kao Rusini i većina ih stiže iz [[Zakarpatje|Zakarpatja]] koje se nalazilo u sastavu [[Ugarska|Ugarske]]. Većina tih [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] zadržala je stari naziv i nakon ukrajinskog kulturnog preporoda te početka korištenja službenog naziva Ukrajinci. U [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]] na početku su popisivani kao »Rusi«, zatim kao »Rusini« i naposljetku dio njih kao »Ukrajinci« (uglavnom s prostora Galicije). Cijelo vrijeme su predstavljali jedinstvenu nacionalnu manjinu te su svoje kulturne i druge programe vodili kroz jedinstvenu organizaciju »Savez Rusina- i Ukrajinaca Jugoslavije«. Nakon 1996. godine pripadnici kojiRusini su i dalje koristili naziv »Rusini« odlučili su stvoriti zasebnusvoje [[Nacionalnazasebne manjina|nacionalnu manjinu]] odijeljenju od ukrajinskeorganizacije, što je učinjeno za vrijeme [[Hrvatski Sabor|saborskog zastupnika]] [[Miroslav Kiš|Miroslava Kiša]].
 
=== Razdoblje Austro-Ugarske ===
Redak 47:
 
=== Raseljavanje nakon Drugoga svjetskog rata ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], veća skupina Ukrajinaca iz političkih razloga u strahu pred [[staljinizam|staljinističkom politikom]] napušta prostor [[Druga Jugoslavija|Druge Jugoslavije]] i nastanjuje se diljem svijeta, posebno u zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama ([[Kanada|Kanadi]], [[SAD]]-u i [[Australija|Australiji]]). U isto vrijeme, preostali [[Ukrajinci]] iz pasivnih krajeva sjeverne Bosne sele se pojedinačno sa svojim obiteljima u veće i manje industrijske gradove poput [[Zagreb]]a, [[Slavonski Brod|Slavonskoga Broda]], [[Vukovar]]a, [[Pula|Pule]], [[Rijeka|Rijeke]], [[Split]]a, [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Dubrovnik]]a i bolje stojeća sela zapadne, srednje i istočne Slavonije poput [[Petrovci|Petrovaca]] te zapadnoga [[Srijem]]. Jedna veća skupina Ukrajinaca iz Bosne naselila je današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]], odnosno, prostore [[Bačka|Bačke]] i [[Srijem]]a.
 
Zadnji val raseljavanja dogodio se tijekom [[Velikosrpska agresija|velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH]], koja je prisilila mnoge obitelji na prebjeg u hrvatske prostore kod svojih obitelji i poznanika, posebno u [[Zagreb]] i širu okolicu. Uspostavom neovisne Hrvatske i Ukrajine, većih selidbi Ukrajinaca iz Ukrajine i drugih zemalja u Hrvatsku nema. Broj doseljenika iz [[Ukrajina|Ukrajine]] u Hrvatsku početkom 21. st. malen je i pojedinačan. Nakon provedenoga popisa stanovništva 2001., u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] popisan je znatno manji broj Ukrajinaca od svega 1977 ljudi, koji žive skoro u svim dijelovima Hrvatske. Najaktivniji su u Slavoniji, Zagrebu i u posljednje vrijeme [[Rijeka|Rijeci]] i Istarskoj županiji.
 
==Kretanje broja Ukrajinaca==
Redak 84:
U zadnje vrijeme osnivaju se i nova ukrajinska društva koja svojim djelovanjem i aktivnostima doprinose unapređenju i razvitku [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]] i prosvjete na ovim prostorima. U 2004. godini zahvaljujući novousvojenom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, [[Ukrajinci]] Hrvatske osnovali su svoju Koordinaciju ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u [[Zagreb]]u, dok Vijeća ukrajinske nacionalne manjine djeluju u [[Petrovci]]ma, gradu [[Vukovar]]u, općinama [[Bebrina|Bebrini]] i [[Lipovljani]]ma. Predstavnici ukrajinske nacionalne manjine djeluju u gradovima Zagrebu i Slavonskom Brodu te u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]] i Brodsko-posavskoj županiji. Koordinacija ukrajinske nacionalne manjine osnovana je radi povezivanja, zajedničkog usklađivanja i unapređivanja zajedničkih interesa.
 
Ukrajinci imaju nekoliko samostalnih kulturno-umjetničkih društava, a nekoliko ih je zajedničko s Rusinima. To su: Ukrajinska zajednica Grada Zagreba, UKPD „Kobzar" - Zagreb, UKPD „Dnjipro" - Rijeka, UKPD „Kalyna" - Umag, KPDU Ukrajinaca „Karpati" - Lipovljani, UKPD „Ukrajina" - Slavonski Brod, UKPD „Taras Ševčenko" - Kaniža, UKPD „Andrij Pelih" - Šumeće, UKPD „Lesja Ukrajinka" - Osijek, UKPD „Ivan Franko" - Vukovar, KUD „Osif Kostelnik" Vukovar, KUD „Jakim Hardi", Petrovci, KUD „Jakim Govlja", Mikluševci, KUD Rusina-Ukrajinaca, Osijek, KUD Rusina-Ukrajinaca, Vinkovci, Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca PGŽ „Rušnjak" Rijeka, Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca, Rijeka.<ref>[http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=33&Itemid=32 Vlada RH]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nacionalne manjine - Rusini i Ukrajinci</ref>
 
U Zagrebu pri [[Knjižnice grada Zagreba|Knjižnicama grada Zagreba]] djeluje [[Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] i Ukrajinaca u Hrvatskoj .<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina </ref><ref>[http://www.kgz.hr/ruucr/ Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Hrvatske]</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Ukrajinci_u_Hrvatskoj"