Wikipedija

Izrael: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
m uklonjena promjena suradnika Scholar.aBd (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika RadioElectrico
Oznake: brzo uklanjanje uklonjeno uređivanje
Redak 32:
}}
 
'''Izrael''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] יִשְׂרָאֵל, ''Medinat Jisra'el''; [[Arapski jezik|arap.]] إسرائيل, ''Dawlât Isrā'īl''), službeno '''Država Izrael''', [[Bliski istok|bliskoistočna]] je djelomično priznata država smještena na jugoistočnoj obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i sjevernoj obali [[Crveno more|Crvenog mora]]. Graniči s [[Libanon]]om na sjeveru, [[Sirija|Sirijom]] na sjeveroistoku, [[Jordan]]om na istoku, Palestinskim područjima [[Zapadna obala|Zapadnom obalom]] i [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] na istoku i zapadu te [[Egipat|Egiptom]] na jugozapadu. Izrael ima geografski izrazito raznovrsne značajke unutar svog relativno malog teritorija. Izraelsko gospodarsko i tehnološko središte je [[Tel Aviv]], dok je sjedište državnih institucija u glavnom gradu [[Jeruzalem]]u.
 
[[Parlament]]arna je [[demokracija|demokratska]] država te jedina [[Židovi|židovska]] država na svijetu. Površina države je 20.770&nbsp;km<sup>2</sup> u međunarodno priznatim granicama, a s pripojenim područjima 22,072&nbsp;km<sup>2</sup> i ima 8.843.160 stanovnika prema procjeni za [[2018.]] godinu. Ime potječe od [[Jakov (praotac)|Jakova]], kasnije prozvanog Izrael, jednog od patrijarha židovskog naroda od čijih je 12 sinova nastalo [[12 izraelskih plemena]]. Izraelska zastava ima korijene u židovskoj tradiciji. Bijela pozadina simbolizira čistoću. U sredini je [[Davidova zvijezda]] koja simbolizira savez Boga i Židova. Gornji trokut zvijezde simbolizira Boga koji se saginje prema narodu, a donji trokut simbolizira Židove koji pružaju ruku Bogu. Plave pruge simboliziraju talit, židovski molitveni šal.
Redak 39:
Kraljevstva Izraela i Judeje nastala su tijekom [[Željezno doba|željeznog doba]]. [[Asirija]] je osvojila Izrael oko 720. godine pr. Kr. Judejom su kasnije kao Židovskom autonomnom pokrajinom upravljali [[Babilonija|Babilonsko]], [[Perzijsko Carstvo|Perzijsko]] i Helensko carstvo. Uspješna Makabejska revolucija rezultirala je stvaranjem samostalnog Hasmoneavog kraljevstva koje je 63. g. pr. Kr. postalo marionetskom državom [[Rimska Republika|Rimske Republike]] koja je 37. g. pr. Kr. na vlast postavila Herodsku dinastiju, a u 6. stoljeću stvorila [[Judeja (rimska provincija)|rimsku provinciju Judeju]]. Judeja je postojala kao rimska provincija sve dok niz židovskih pobuna nije doveo do njenog rasprostranjenog uništavanja, protjerivanja židovskog stanovništva i preimenovanja u Sirijska Palaestina. Židovska prisutnost u regiji u određenoj se mjeri zadržala tijekom narednih stoljeća. U 7. stoljeću [[Levant]] su od [[Bizant]]a osvojili [[Arapi]] koji su njime upravljali sve do [[Križarski ratovi#Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] 1099. Godine 1187. vlast preuzimaju [[Ajubidi]] od kojih će vlast u 13. stoljeću preuzeti Mamelučki Sultanat koji će prostorom Levanta vladati sve do poraza od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1517. godine. Tijekom 19. stoljeća, nacionalno buđenje među Židovima dovelo je do uspostave [[Cionizam|cionističkog pokreta]] u dijaspori, nakon čega je uslijedio niz useljeničkih valova na teriotrij Osmanske, odnosno od 1920. godine Britanske [[Palestina|Palestine]].
 
Godine 1947., [[Ujedinjeni narodi]] su usvojili ''Plan podjele Palestine'' čimeu jekojemu oduzetasu teritorijapredložili stvaranje neovisne arapske i židovske države Palestinete internacionalizaciju Jeruzalema. Židovska agencija koja je predstavljala interese Židova je Plan prihvatila, dok su ga arapski vođi odbacili. [[David Ben-Gurion]] proglasio je osnivanje djelomično priznate Države Izrael 14. svibnja 1948. na palestinskoj teritoriji nakon čega je uslijedio napad vojski susjednih arapskih država. Nakon uvjerljive pobjede u ''[[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskom ratu]]'', Izrael je preuzeo vlast nad većinom bivšeg teritorija Britanske Palestine, dok su upravu nad Zapadnom obalom i Pojasom Gaze preuzeli Jordan i Egipat. Izrael se od tada uspješno borio u nekoliko ratova s okolnim arapskim zemljama, a nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967. je okupirao Zapadnu obalu i Golansku visoravan kojima ''de facto'' upravlja i danas. Kontinuirana nastojanja za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nisu rezultirala konačnim mirovnim sporazumom. Međutim, potpisani su mirovni sporazumi između Izraela i Egipta i Jordana.
 
U Temeljnim zakonima (Izraelski ustav), Izrael je definiran kao "židovska i demokratska" država. Izrael nema službenu, državnu religiju. Izrael je predstavnička demokracija s parlamentarnim sustavom vlasti, proporcionalnom zastupljenošću i općim biračkim pravom. [[Knesset]] je zakonodavno tijelo, premijer šef vlade dok predsjednik ima ceremonijalnu ulogu. Izrael je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] i članica [[OECD]]-a te je u 2023. godini imao 29. najveće gospodarstvo u svijetu po nominalnom BDP-u i 13. u BDP-u po glavi stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Israel and the IMF|url=https://www.imf.org/en/Countries/ISR|access-date=2023-11-16|website=IMF|language=en}}</ref> Izrael ima koristi od visoko kvalificirane radne snage i jedna je od najobrazovanijih zemalja svijeta s obzirom na postotak građana koji imaju visok stupanj obrazovanja. Izrael ima najviši životni standard na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i jedan od najviših u svijetu.
 
==Etimologija==
Redak 71:
{{glavni|Bliskoistočni sukob}}
 
Godine 1947. rezolucijom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] područje Palestine podijeljeno je na arapsku i židovsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom. Židovi su prihvatili odluku UN-a, dok su je Arapi odbacili. jerU to vrijeme, na području Palestine bilo je tooko bio33&nbsp;% atak608.000 naŽidova teritoriji države67&nbsp;% Palestine(1.243.000) Arapa.<ref>http://www.mideastweb.org/unscop1947.htm</ref> Nesuglasice su počele oko statusa Jeruzalema jer su Židovi u Jeruzalemu bili teritorijalno odvojeni od matične zemlje, a činili su većinu stanovništva grada.
 
Nakon II. svjetskog rata, mnogo je Židova bilo spremno napustiti Europu, u kojoj su nekratko prije bili proganjani u sklopu [[Holokaust|Holokausta]]. Pri kraju postojanja Britanskog Mandata za Palestinu (1948.), na njegovom području (koje od 1946. godine nije više obuhvaćao Jordan) je živjelo neznatno manje od 700.000 Židova (od toga oko 100.000 u Jeruzalemu), te nešto manje od 940.000 Arapa (od toga oko 105.000 u Jeruzalemu). Na području koje su Ujedinjeni narodi predviđali za buduću židovsku državu (dakle, bez Jeruzalema, koji je trebao imati poseban status) je živjelo oko 498 tisuća Židova i oko 407 tisuća Arapa. Na plenarnoj sjednici Opće skupštine UN održanoj 29. studenog 1947. godine je donijeta Rezolucija 181 (II), koja sadrži plan o podjeli Palestine na arapsku i židovsku nezavisnu državu s ekonomskom unijom i s posebnim međunarodnim režimom za Grad Jeruzalem; Rezolucijom je određeno da se britanske oružane snage imaju povući iz Palestine 1. kolovoza 1948. godine. Već je prije donošenja te rezolucije Opće Skupštine UN-a, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Naroda]] 19. ožujka 1947. godine iznijelo ocjenu da se rješenje pitanja Palestine zacijelo neće moći postići mirnim sredstvima.<ref>[https://hrcak.srce.hr/115400 "Izraelsko-arapski sukobi pred Generalnom skupštinom i Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija"], Davorin Rudolf, Politička misao: časopis za politologiju, Vol. 5 No. 2, 1968.</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Izrael"