Tonino Picula: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazano 8 međuinačica | |||
Redak 66:
}}
'''Tonino Picula''' ([[Mali Lošinj]], [[31. kolovoza]] [[1961.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[političar]], ministar vanjskih poslova u Vladi [[Ivica Račan|Ivice Račana]], zastupnik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] te aktualni zastupnik u [[Europski parlament|Europskome parlamentu]] u
==Životopis==
Osnovnu i srednju školu završio je u gradu [[Šibenik]]u. Diplomirao je godine 1986. [[sociologija|sociologiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te stekao zvanje profesora sociologije. Kao stručni suradnik u Hrvatskom saboru kulture te tajnik časopisa "Kulturni radnik" radi od 1987. do 1989. godine, nakon čega godinu dana radi kao stručni suradnik u Centru za idejno teorijski rad. S osamostaljenjem [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] aktivno se angažira u njezinoj obrani kao pripadnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]].
Oženjen je i sa suprogom Marijanom ima kćerku.
==Politička karijera==
Do [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|trećesiječanjskih izbora]] 2000. godine djelovao je kao tajnik za međunarodne odnose u [[SDP|SDP-u]] te predsjednik Gradske organizacije SDP-a [[Velika Gorica|Velike Gorice]] i član Županijske skupštine [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]].<ref name="veza1">[http://www.dnevno.hr/zivotopis/82847-tonino-picula-zivotopis.html „Tonino Picula, životopis“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130830161603/http://dnevno.hr/zivotopis/82847-tonino-picula-zivotopis.html|date=30. kolovoza 2013.}}, Dnevno, [[8. travnja]] [[2013.]] Pristupljeno 30. lipnja [[2013.]]</ref>
Nakon pobjede ''šestorke'' obnaša dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi [[Ivica Račan|Ivice Račana]] kada i započinje hrvatski izlazak iz tihe međunarodne izolacije. Za mandata Tonina Picule Republika Hrvatska je potpisala [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] te predajom zahtjeva za članstvo u [[Europska unija|EU]] započela [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|proces pristupanja]] koji je završio 1. srpnja 2013. s punopravnim članstvom u Europskoj uniji.<ref name="veza1" />
Line 80 ⟶ 82:
U razdoblju između 2004. i 2008. godine obnašao je dužnost predsjednika Glavnog odbora SDP-a, a potom četiri godine i dužnost člana Predsjedništva stranke. Biran je za zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] na svim parlamentarnim izborima od 2000. godine. U Saboru je djelovao kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku te član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za ratne veterane te Odbora za europske integracije.<ref name="veza1" />
Od 2003. godine je i voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS]]-a u kojoj aktivno djeluje posljednjih deset godina. U razdoblju od 2010. do 2011. bio je izvjestitelj Odbora za politička i pitanja sigurnosti PS OESS-a, a od 2011. do 2014. obnaša dužnost potpredsjednika Parlamentarne skupštine OESS-a. Imenovan je za posebnog koordinatora i voditelja promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim i predsjedničkim zborima u Moldaviji (2010), Kazakstanu (2011), Rusiji (2012), Gruziji (2012) i Armeniji (2013).<ref name="veza1" />
Godine 2005. izabran je za gradonačelnika [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Na ponovljenim izborima 2006. ponavlja uspjeh te gradonačelničku dužnost obnaša sve do lokalnih izbora u svibnju 2009.<ref name="veza1" />
Po završetku hrvatskih pregovora za članstvo u [[Europska unija|EU]] Tonino Picula postaje promatrač Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu dok na prvim hrvatskim [[izbori za Europski parlament 2013. (Hrvatska)|izborima za Europski parlament 2013.]] biva izabran s najvećim brojem preferencijalnih glasova birača.<ref name="veza2">[http://www.izbori.hr/2013EUParlament/rezult/pdf/rezultati.pdf „IZBORI ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE“], Državno izborno povjerenstvo, [[15. travnja]] [[2013.]] Pristupljeno 30. lipnja [[2013.]]</ref>
Kako na prvim tako i na posljednjim europarlamentarnim izborima u RH (2013., 2014., 2019. i 2024.) Tonino Picula izabran je isključivo direktnom voljom građana - preferencijalnim glasovima.
==Mandat u Europskom parlamentu==▼
Za '''najutjecajnijeg hrvatskog zastupnika u EP proglašen čak dva puta, 2020. i 2023. godine'''. Picula se prema obrazloženju [https://eumatrix.eu EU Matrixa] našao među prvih 100 zahvaljujući radu na području vanjske i kohezijske politike EU-a.
Kada je Republika Hrvatska službeno ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., zastupnik Tonino Picula definirao je dva glavna područja u kojima će djelovati tijekom kratkog desetomjesečnog mandata: afirmacija jadranske Hrvatske kao europske regije s velikim potencijalom te u vanjskoj politici sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe, regiji od posebnog interesa za Hrvatsku. Tijekom mandata se, međutim, nije ograničavao već je djelovao šire kad god je situacija zahtijevala, nastojeći doprinijeti gdje je moguće kako bi se zaštitili hrvatski interesi. Neke od tema kojima se zastupnik Picula bavio su:▼
2024. godine proglašen je najutjecajnijim na području vanjske politike, te 28. najutjecajniji zastupnik od ukupno 705 zastupnika u EP .
▲Kada je Republika Hrvatska službeno ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., zastupnik Tonino Picula definirao je dva glavna područja u kojima će djelovati tijekom kratkog desetomjesečnog mandata: '''afirmacija jadranske Hrvatske''' kao europske regije s velikim potencijalom te u vanjskoj politici sudjelovanje u '''kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe''', regiji od posebnog interesa za Hrvatsku.
Tijekom svih svojih mandata se nije ograničavao na ta dva područja već je djelovao šire, nastojeći doprinijeti gdje je moguće kako bi se zaštitili hrvatski interesi. Neke od tema kojima se zastupnik Picula bavio su:
===CEFTA i prometni koridori===▼
Već u kolovozu 2013. zastupnik se angažirao
===Ravnopravnost hrvatskih građana===▼
Poseban problem na koji se Picula fokusirao kod zaštite hrvatskih građana je pitanje potrošačke neravnopravnosti prilikom trgovine putem interneta s obzirom na to da Republiku Hrvatsku neki prodavači još uvijek nisu prepoznavali kao članicu EU zbog čega su hrvatski potrošači imali veće troškove dostave. O istom problemu u veljači 2014. je izvjestio i Europsku komisiju.
Snažno se zalagao i za vizni reciprocitet svih članica EU sa SAD-om jer građanima SAD-a nije potrebna viza prilikom posjeta Hrvatskoj, dok Hrvati
===Zaštita hrvatskih proizvoda i proizvođača===
[[Datoteka:Izložba.jpg|minijatura|lijevo|Zastupnik Picula na otvaranju izložbe "Jadran - boje izvornosti" s proizvođačima pršuta, sira i maslinovog ulja iz okolice [[Šibenik]]a]]
U kolovozu 2013. Picula je od Europske komisije zatražio pojašnjenje situacije oko hrvatskih autohtonih vina:
Zastupnik Picula pomogao je da Teran stekne zaštitu izvornosti, dok borba za zaštitu Prošeka još uvijek traje. U sklopu kampanje za zaštitu Prošeka, organizirao je brojne informativne aktivnosti kao i slijepe testove kušanja kako bi pokazao jasnu razliku između HRV Prošeka i TAL Prosecca (Italija je uložila prigovor na Hrvatsku registraciju tradicionalnog imena Prošek jer smatraju da se radi o kopiji njihovog Prosecca).
Male proizvođače zastupnik Picula je nastojao zaštititi u više rasprava u Europskom parlamentu upozoravajući institucije da poštuju volju većine koja je protiv GMO proizvodnje pri čemu se pozvao na primjer hrvatskih proizvođača meda koji to čine na prirodan i siguran način u čistom okolišu.<ref name="veza6">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/picula-moramo-reci-ne-pritiscima-gmo-industrije/721674.aspx „Picula: Moramo reći ne pritiscima GMO industrije“], Index, [[14. siječnja]] [[2014.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref> Podržao je i odbijanje prijedloga Komisije u raspravi o proizvodnji i stavljanju na raspolaganje na tržište sjemenki i ostalog biljnog reprodukcijskog materijala jer bi to pridonijelo dodatnom oligopolu najvećih tvrtki.<ref name="veza7">[http://www.vecernji.hr/eu/picula-stao-u-zastitu-malih-proizvodaca-u-raspravi-o-biljnom-reprodukcijskom-materijalu-926030 „Picula stao u zaštitu malih proizvođača u raspravi o biljnom reprodukcijskom materijalu“], Večernji list, [[10. ožujka]] [[2014.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref>
Picula je kao zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj ([https://www.europarl.europa.eu/committees/en/agri/home/highlights AGRI]) organizirao u Zagrebu okrugli stol posvećen novoj uredbi Europske unije o oznakama izvornosti koja ima utjecaja i na budućnost slučaja hrvatskog Prošeka. Uredba, koja je sada konsolidirana u jedan zakonski akt, ima za cilj pojednostavnjenje i jačanje zaštite geografskih oznaka i tradicionalnih specijaliteta te jača ulogu proizvođača u zaštiti svojih proizvoda. S više od 3592 proizvoda registriranih pod oznakama zemljopisnog porijekla i tradicionalnih specijaliteta, ova uredba ima dalekosežan utjecaj na poljoprivredno-prehrambeni sektor unutar EU. Sektor čija je vrijednost 2017. procijenjena na 77,15 milijardi eura. Hrvatska sa svojim 71 zaštićenim proizvodom, također dobiva nove alate za promociju i zaštitu svojih autohtonih proizvoda, pa tako i Prošek - tradicionalno desertno vino iz Dalmacije.
U sklopu Piculinog djelovanja na području zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda nastao je i službeni priručnik [https://toninopicula.com/parlamentarne-aktivnosti/projekti-ureda/prirucnik-o-zastiti-autohtonih-proizvoda-ii/a2824 Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije.] Cilj priručnika je da sažimajući postojeća iskustva, potakne nove proizvođače da pridruže svoje proizvode popisu onih s europskim oznakama kvalitete.
Sudjelujući u raspravama o Europskom fondu za ribarstvo i postavljajući pitanja Europskoj komisiji o dodjeli sredstava hrvatskim ribarim, upozorio je i na problem malih ribara čija se kategorija ukida sukladno pregovorima o članstvu u EU. Pozvao je europske institucije na prilagodbu zakonodavstva kako bi se sačuvala jedinstvena baština malog ribolova, a kao nastavak te inicijative u Bruxellesu je organizirao TV panel na kojem je zastupnik [[Guido Milana]], potpredsjednik Odbora za ribarstvo, najavio reviziju europskog zakonodavstva koje će razraditi posebnost malog ribolova.<ref name="veza8">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/strasbourg-picula-za-zastitu-malih-ribara-264967 „Strasbourg: Picula za zaštitu malih ribara“], Poslovni dnevnik, [[25. veljače]] [[2014.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref>
=== '''Energetska tranzicija i održivost otoka''' ===
▲===CEFTA i prometni koridori===
Zbog svog aktivnog djelovanja na području održivosti i energetske tranzicije otoka, Picula je 2017. proglašen Otočaninom godine!
▲Već u kolovozu zastupnik se angažirao i oko zaštite hrvatskih gospodarskih interesa nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i izlaska iz CEFTA-e čime su najviše pogođene domaća prehrambena i poljoprivredna industrija koje čak 45 % svoje proizvodnje izvoze na ovo tržište. Rezultat višemjesečne komunikacije s Europskom komisijom i Europskim parlamentom je usvajanje amandmana kojim se poziva na prilagodbu trgovinskih sporazuma kojim će se nastaviti tradicionalan opseg trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e tako da bi hrvatski proizvođači i dalje mogli bescarinski izvoziti svoje proizvode u zemlje regije.<ref name="veza9">[http://www.vecernji.hr/eu/u-ep-podrzan-piculin-poziv-bih-za-ocivanje-trgovinske-razmjene-s-rh-916627 „U EP podržan Piculin poziv BiH za očivanje trgovinske razmjene s RH“], Večernji list, [[22. siječnja]] [[2014.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref>
2014. je Tonino Picula bio jedan od osnivača Među-skupine EP za mora, rijeke, otoke i priobalna područja ([https://www.searica.eu/intergroup SEARICA]) s kojom su otoci po prvi put u povijesti dobili radno tijelo unutar EP koje se bavi isključivo njima. Iste je godine obnašao dužnost potpredsjednika među-skupine dok je 2019. izabran za predsjednika (mandat u tijeku).
▲===Ravnopravnost hrvatskih građana===
Jedan je od autora Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2016.) kojom se po prvi put poziva Europska komisija da dosljedno primjenjuje članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije kojim se obvezuje da će posebno brinuti o otočnim i drugim udaljenim regijama.
Iste je godine zastupnik Picula uložio amandman na proračun EU te osigurao dva milijuna eura za osnivanje [https://clean-energy-islands.ec.europa.eu Tajništva inicijative Čista energija za EU otoke (Tajništvo za otoke)]. 2018. ponovno je uputio amandman na proračun te osigurao još dva milijuna za projekte Tajništva koji podupiru više od 2.200 naseljenih otoka EU-a u stvaranju održive, isplative energije. Kroz različite projekte ova je inicijativa uključila i 10 hrvatskih otoka.
▲Snažno se zalagao za vizni reciprocitet svih članica EU sa SAD-om jer građanima SAD-a nije potrebna viza prilikom posjeta Hrvatskoj, dok Hrvati vizu plaćaju 160 dolara. Od Komisije je stigao obećavajući odgovor da će koristiti svaku priliku kako bi riješili preostale slučajeve nereciprociteta. Također, nakon što je izašao prijedlog o reviziji vizne politike u Schengenskom prostoru, ponovno je pitao Komisiju o reviziji koja bi, uz Hrvatsku, uključivala i one zemlje čijim državljanima nije bila potrebna viza prije pristupanja EU.<ref name="veza15">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/308976/EK-Hrvati-bi-trebali-moci-putovati-u-SAD-bez-viza.html „EK: Hrvati bi trebali moći putovati u SAD bez viza“], tportal, [[12. siječnja]] [[2014.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref>
2022. godine Europska je komisija samoinicijativno odlučila produljiti mandat Tajništvu na još četiri godine te ga dodatno financirati sa četiri milijuna eura za projekte energetske tranzicije europskih otoka.
Posebnu brigu je zastupnik Picula posvetio hrvatskoj maritimnoj baštini pa je 2016. u Betini na otoku Murteru organizirao veliku konferenciju o potencijalima hrvatske maritimne baštine koja je okupila značajan broj ključnih dionika iz Hrvatske, ali i ostatka Mediterana i EU. U sklopu promocije naše maritimne baštine i Piculinog projekta 'Terra Marique - baština kao podrška europskom oporavku' 2022. godine je kanalima Strasbourga zaplovila gajeta Falkuša te došla do Europskog parlamenta. Ovaj tradicionalni ribarski brod s otoka Visa ukazao je na važnost očuvanja tradicije i održivog načina života.
===Vanjsko-političko djelovanje===
Od prvog dana u Europskom parlamentu, zastupnik Picula posebno se posvetio temama jugoistočne Europe kao i odnosima Europske unije s drugim ključnim dionicima na globalnoj sceni. Od samih početaka svog parlamentarnog djelovanja do danas član je Odbora za vanjsku politiku ([[:en:European_Parliament_Committee_on_Foreign_Affairs|AFET]]) te izaslanstava za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom te Kosovom. Od 2019. godine aktivno prati situaciju na istočnim granicama EU kroz članstvo delegacije interparlamentarne skupine [[:en:Euronest_Parliamentary_Assembly|Euronest]].[[Datoteka:Picula na Majdanu.jpg|minijatura|desno|Tonino Picula na trgu Maidan u Kijevu u zimu 2014. godine]]
Kao potpredsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom Tonino Picula je na prvu službenu misiju otišao u Albaniju i Kosovo, a boravio je i u BiH, Makedoniji i Crnoj Gori.<ref name="veza14">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/picula-u-izaslanstvu-ep-za-jugoistocnu-europu-632321 „Picula u izaslanstvu EP za jugoistočnu Europu!“], Večernji list, [[24. listopada]] [[2013.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref> Surađivao je s kolegama zastupnicima na rješavanju dugogodišnje krize u BiH i pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja tri puta je, u sastavu Ad hoc Izaslanstva Europskog parlamenta, boravio u Kijevu i Harkivu.<ref name="veza15"/> Na poziv Ureda Europskog parlamenta u Washingtonu predstavio je ulazak Hrvatske u EU tokom razgovora u State Departmenu, Pentagonu, Kongresu, Svjetskoj banci i zakladama za vanjsku politiku.<ref name="veza16">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/picula-i-stier-u-washingtonu-predstavljaju-hrvatsku-u-eu-906738 „Picula i Stier u Washingtonu predstavljaju Hrvatsku u EU“], Večernji list, [[4. prosinca]] [[2013.]] Pristupljeno 29. travnja [[2014.]]</ref>
Picula je u sferi vanjske politike, sigurnosti i obrane u mandatu 2019.-2024. dao najviše, kroz autorstvo čak deset izvješća izravno povezanih s navedenim temama, gdje se kontinuirano bori i zalaže za stratešku autonomiju EU i njezinih članica u odnosu prema SAD-u, te njezin samostalni put u globalnim odnosima, kao vodećeg mirotvorca i zagovornika globalnog mira.
===Posjeti grupa===▼
Kao '''stalni izvjestitelj EP-a za odnose sa Sjedinjenim Državama''', potpisao je dva izvješća s preporukama Europskom vijeću i Komisiji kako se postaviti u odnosima s SAD-om. Također, bio je odgovoran za autorstvo Izvješća o novoj strategiji proširenja EU usvojenoj 2023., te ranijeg izvješća proširenju na zap. Balkanu. Oba su izvješća ključni dokumenti za budućnost i sigurnost Hrvatske, kao trenutačno izložene EU pogranične članice.
Također, Picula je bio i '''autor izvješća o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama borbe protiv klimatskih promjena''': regije su kao administrativne jedinice posebno važna poluga u borbi protiv klimatskih promjena, a sama je borba presudna i za dugoročnu sigurnosnu budućnost EU. Naime, upravo su klimatske promjene, poput suša koje uništavaju urode i mijenjaju krajolike i jedan od ključnih pokretača migracija, kako sada, tako i u budućnosti.
Kao '''predsjednik Radne skupine za Zapadni Balkan u EP''', autor Izvješća o novoj strategiji proširenja Europske unije, kao izvjestitelj za Crnu Goru, te suizvjestitelj EP-a za Plan rasta za Zapadni Balkan u vrijednosti 6 milijardi eura, ključno doprinosi europskim integracijama zapadno-balkanske regije, s posebnim fokusom na Crnu Goru. U mandatu 2019.-2024. je kao glavni izvjestitelj bio autor tri izvješća o napretku Crne Gore prema EU članstvu.
Za njegova mandata 2019.-2024. i sudjelovanjem kao '''suizvjestitelj Europskog parlamenta''' donesen je '''Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan.''' Sklapanje ovog sporazuma potvrđuje predanost Parlamenta politici proširenja, osnažuje financijsku pomoć Zapadnom Balkanu, jasno naglašavajući važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi kao ključnih preduvjeta europskoj perspektivi zemalja partnera na Zapadnom Balkanu.
Picula je imao centralnu ulogu u upravljanju Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA III) čija vrijednost iznosi 14,2 milijarde eura za razdoblje 2021.-2027., namijenjenog podršci zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku. Fokus IPA III je na ključnim reformama u vladavini prava, ekonomskim transformacijama i usklađivanju s europskim standardima, s ciljem jačanja demokracije, socio- ekonomskog razvoja i regionalne suradnje.
===== '''Strategija protiv agresije na Ukrajinu''' =====
Kao koordinator S&D-a na području vanjske politike, Tonino Picula odigrao je ključnu ulogu u kreiranju Rezolucije o ruskoj agresiji na Ukrajinu. U svojstvu glavnog pregovarača, Picula je imao odlučujući utjecaj na Rezoluciju kojom je jasno osuđena invazija na Ukrajinu te podržan njezin otpor agresoru. Podrška koju je Picula pokazao i u praksi posjetivši Mariupolj i Zaporižje neposredno pred rusku invaziju te Kijev dva puta tijekom ratnih zbivanja.
Rezolucija je potaknula na diplomatske napore za zaustavljanje agresije, pružanje hitne humanitarne pomoći Ukrajini i jačanje njenih obrambenih kapaciteta. Picula je bio aktivno uključen u promicanje europske obrambene suradnje i podrške Ukrajini, što je dovelo do konkretnih prijedloga za jačanje europskih obrambenih sposobnosti.
Piculin rad na Rezoluciji o ruskoj agresiji na Ukrajinu naglašava potrebu za odlučnim odgovorom Europske unije na vanjske izazove, što je doprinijelo jačanju pozicije Ukrajine te promicanju temeljnih vrijednosti na kojima Europska unija počiva – demokracije, pravde i poštivanja međunarodnog prava.
=== Parlamentarne aktivnosti ===
* Odbor za vanjsku politiku (AFET) 2013.-2024.
* Odbor za sigurnost i obranu (SEDE) 2014.-2022.
* Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose sa Bosnom i Hercegovinom te Kosovom (2013.-2024.)
* Inter-parlamentarni forum Euronest (2014.-2024)
* Odbor za regionalni razvoj (REGI) 2014.-2023.
* Delegacija za odnose EU-Srbija 2014.-2024.
* Delegacija za odnose sa Sjedinjenim američkim državama 2020.-2024.
* Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) 2020.-2024.
=== Projekti ureda ===
===== Watersaving challenge (2017. – 2019./2022.) =====
Projekt je zastupnik Picula započeo u suradnji s Christianom Pleijelom s Kraljevskog tehnološkog instituta u Stockholm s ciljem promicanja koncepta pametnih otoka i postavljanju istih kao izvor održivih rješenja za uštedu vode. Projekt nije razmatrao povećanje vodoopskrbe kao rješenje problema već načine kako se može smanjiti potražnja za vodom – dakle u fokusu nisu bile posljedice već uzroci nestašice.
U njemu je sudjelovalo 8 europskih otoka (po dva iz Hrvatske, Grčke, Irske i Francuske), a već je prve godine (2017.) dobio nagradu Greening the Islands Award! Kao kruna istraživanja i rezultat analiza nastao je [https://toninopicula.com/downloads/wasac_booklet_HR.pdf Vodič za pametno upravljanje vodom] kao i interaktivna web stranica koja je zainteresirane otočke općine vodila kroz projekt uštede vode. Piculin ured aktivno je pomagao svim otočkim zajednicama na tom putu do 2022. kada je projekt formalno završio.
===== “Kidalica lažne vijesti” i “Hodalica kroz lažne vijesti” =====
Dvije inicijative Tonina Picule, usmjerene su na borbu protiv dezinformacija i promicanje medijske pismenosti, među mladima i među umirovljeničkom populacijom. Cilj je bio podići svijest o posljedicama širenja dezinformacija i potaknuti razvoj kritičkog razmišljanja.
„Kidalica“ je dosegnula preko sto tisuća mladih - U sklopu projekta organizirani su informativni događaji i nagradni natječaji, s fokusom na edukaciju mladih u prepoznavanju i provjeri informacija, nagrađujući najuspješnije studijskim posjetom Bruxellesu.
“Hodalica” je nastavila edukativnu misiju, fokusirajući se na stariju populaciju. Kroz predavanja i edukativne filmove, stariji građani educirani su o prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija, s posebnim naglaskom na digitalno opismenjavanje. U šest umirovljeničkih domova diljem Hrvatske, uključujući Rijeku, Vrgorac, Zadar, Zagreb, Šibenik te Konavle predavanja je popratilo čak 350 seniora. Projekt je uključio i nagradni natječaj “Pošalji nonu ili didu u Bruxelles”, promičući inter-generacijsku suradnju. Karikature Nika Titanika dodale su humoristični element kampanji, čineći edukaciju pristupačnijom.
▲=== Posjeti grupa ===
[[Datoteka:Sa sudionicima natječaja Klik za bolju Hrvatsku Strasbourg, studeni 2013.jpeg|minijatura|lijevo|Grupa hrvatskih kreativaca u posjetu Europskom parlamentu u [[Strasbourg]]u ]]
Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule aktivno je u
==Članstva==
| |||