Wikipedija

Hrvatska na Olimpijskim igrama: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Izbrisala sam subjektivne dijelove ovog teksta, zasnovane na nacionalističkim člancima, kojima nije mjesto na Vikipediji.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 3:
 
Od hrvatske samostalnosti [[1991.]] do [[1. ožujka]] [[2010.]] hrvatski športaši osvojili su ukupno 27 olimpijskih medalja. Hrvati su nastupali za mnoge druge zemlje, u koje su, tijekom teške povijesti hrvatskoga naroda, emigrirali. Među najpoznatijim [[Wales|Velšanima]] hrvatskoga podrijetla bio je četverostruki zlatni olimpijac [[Paulo Radmilovic]]. Hrvati su osvojili oko 170 olimpijskih medalja (uključujući 51 zlatnu) kroz povijest modernih Igara.<ref>[[Adam Eterovich|Eterovich, Adam S.]] [http://www.croatia.org/crown/articles/8276/1/E-CROATIA-AT-THE-OLYMPICS.html ''Croatia at the Olympics''.] '''//''' CROWN – Croatian World Network, [Bach, Nenad N. <small>(Ed.)</small>], 2002-02-25, Preuzeto 23. veljače 2010., {{ISSN|1847-3911}}</ref>
 
[[Hrvatska]] je do osamostaljenja bila jednom od najvećih pridonositeljica po broju reprezentativaca bivše Jugoslavije i po broju športaša koji su osvojili odličja za tu državu. Osamostaljenjem Hrvatske, ti uspjesi su izloženi srpskim presizanjima. Tako Srbija i dan-danas (stanje 30. rujna 2010.) svojata sve što je postigla bivša SFRJ na športskom području, kao da je Srbija jedinom sljednicom. Svojatanje ide dotle da [[Srbija na Olimpijskim igrama|Srbija]] svojata i odličja koja su osvojili hrvatski športaši pod zastavom bivše Jugoslavije.<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/357992/ostali-sportovi-ostalo/tudje-necemo-svoje-ne-damo?print=1 Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403205625/http://www.hrsport.net/vijesti/357992/ostali-sportovi-ostalo/tudje-necemo-svoje-ne-damo/?print=1 |date=3. travnja 2015. }} [[Bernard Jurišić]]: Tuđe nećemo – svoje ne damo, 1. travnja 2008., pristupljeno 30. rujna 2010.</ref> Praksu birokratske krađe odnosno prisvajanja medalja drugih država Srbija i njeni visoki športski dužnosnici nastavili su i uoči OI u Londonu 2012., a tromost, neznanje i nepripadanje stvarnom svijetu činovnika u MOO-u su i dalje po tom pitanju ostali na istoj razini, odnosno športska se povijest i dalje krivotvori na štetu Hrvatske, a u korist Srbije.<ref name="Jurišić24.srpnja2012.">[http://www.hrsport.net/kolumne/443949/juris/ako-nam-srbija-krade-prosle-olimpijske-medalje-hoce-li-nam-luksemburg-ukrasti-buduce/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120728121954/http://www.hrsport.net/kolumne/443949/juris/ako-nam-srbija-krade-prosle-olimpijske-medalje-hoce-li-nam-luksemburg-ukrasti-buduce/ |date=28. srpnja 2012. }} Bernard Jurišić: Ako nam Srbija krade prošle olimpijske medalje, hoće li nam Luksemburg ukrasti buduće?, 24. srpnja 2012.</ref> Takvom stanju pored tromosti međunarodne športske birokracije i pored nastavljene srpske agresije na Hrvatsku u vidu krađe hrvatskih športskih dosega ("medalje su naše, dugove ćemo dijeliti"), kumuje tromost, defetizam i lijenost hrvatskih visokih športskih dužnosnika i hrvatske športske diplomacije, jer "Može se uvijek i svugdje tumačiti kako hrvatski sport i olimpizam ne postoje od 1992., nego od stotinu godina prije i kako su hrvatski športaši osvajli medalje i za Austro-Ugarsku i za Kraljevinu Italiju i za Jugoslaviju. I da su te medalje prije svega – hrvatske – a tek onda i tih država kojih više nema."<ref name="Jurišić24.srpnja2012."/><ref>[http://www.hrsport.net/kolumne/444344/juris/sportski-velikani-i-medalje-koje-hrvatska-sportska-povijest-ne-smije-zaboravljati/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120801151543/http://www.hrsport.net/kolumne/444344/juris/sportski-velikani-i-medalje-koje-hrvatska-sportska-povijest-ne-smije-zaboravljati/ |date=1. kolovoza 2012. }} Bernard Jurišić: Sportski velikani i medalje koje hrvatska sportska povijest ne smije zaboravljati, 31. srpnja 2012.</ref>
 
==Ljetne Olimpijske igre==
Ukupno su u povijesti ljetnih OI hrvatski športaši osvojili zaključno s OI 2020. 22 zlatne, 29 srebrnih i 20 brončanih odličja.<ref name="Jurišić24.srpnja2012.">[http://www.hrsport.net/kolumne/443949/juris/ako-nam-srbija-krade-prosle-olimpijske-medalje-hoce-li-nam-luksemburg-ukrasti-buduce/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120728121954/http://www.hrsport.net/kolumne/443949/juris/ako-nam-srbija-krade-prosle-olimpijske-medalje-hoce-li-nam-luksemburg-ukrasti-buduce/|date=28. srpnja 2012.}} Bernard Jurišić: Ako nam Srbija krade prošle olimpijske medalje, hoće li nam Luksemburg ukrasti buduće?, 24. srpnja 2012.</ref>
 
=== Rezultati na Igrama prije osamostaljenja ===
Line 32 ⟶ 30:
|align=left| [[OI 1912.|Stockholm 1912.]] || || || || || ||
|- align=center
|align=left| [[OI 1920.|Antwerpen 1920.]] || 1 || 11<ref>Nogometaši [[Dragutin Vrđuka]], [[Vjekoslav Župančić]], [[Jaroslav Schiffer]], [[Slavin Cindrić]], [[Rudolf Rupec]], [[Dragutin Vragović]], [[Artur Dubravčić]], [[Emil Perška]] i [[Josip Scholz]].</ref> || – || – || – || -
|- align=center
|align=left| [[OI 1924.|Pariz 1924.]] || ? || ?<ref>[[Ivan Pavelić]] na 200 m prsno.[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/ivo-pavelic-1.html Sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105121015/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/ivo-pavelic-1.html |date=5. studenoga 2012. }}</ref> || – || – || 1<ref>Za Italiju su veslali veslači iz Zadra Ante, Frane i Šimun Katalinić, Viktor Ljubić, Petar Ivanov i Bruno Sorić, te još trojica Talijana.</ref><ref>Nogometaši koji su igrali bili su [[Dragutin Babić]], [[Slavin Cindrić]], [[Stjepan Bocak]], [[Dragutin Friedrich]], [[Andrija Kujundžić (nogometaš)|Andrija Kujundžić]], [[Antun Pavleković]], [[Alfons Pažur]], [[Adolf Percl]], [[Dragutin Vragović]], [[Dragutin Vrđuka]], [[Branko Zinaja]], [[Emil Perška]], [[Eugen Dasović]], [[Emil Plazzeriano]], [[Janko Rodin]], [[Marijan Marjanović]], [[Rudolf Rupec]], [[Stjepan Vrbančić]], [[Artur Dubravčić]] i [[Vladimir Vinek]].</ref> || –
|- align=center
|align=left| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]] || ? || ?<ref>Nogometaši koji su bili pozvani su: [[Dragutin Babić]], [[Slavin Cindrić]], [[Nikola Babić (nogometaš)|Nikola Babić]], [[Ljubo Benčić]], [[Mirko Bonačić]], [[Franjo Giler]], [[Emil Perška]], [[Danijel Premerl]] te trener [[Ante Pandaković]]. </ref> || – || – || 1 || 1<ref>[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=73&C=9 Klub Sušačana] Jelena Androić: Zaboravljeni riječki olimpijac</ref><ref name="Hemar">[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815105754/http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf |date=15. kolovoza 2012. }} Eduard Hemar: Dragutin Ciotti – zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_na_Olimpijskim_igrama"