Inačica od 12. rujna 2024. u 11:42 uredi Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 246 370 uređivanja Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su kršćani vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima. Polovicom 6. stoljeća, car Justinijan naređuje da se u crkvenim arhivima čucaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim Koncil\|sinodama...«.		Inačica od 13. rujna 2024. u 06:46 uredi ukloni ovu izmjenu MarkoK1984 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 867 uređivanja mNema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor: prebačeno na wikitekst Novija izmjena →
Redak 1: '''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su [[Kršćanstvo\|kršćani]] vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima. Polovicom 6. stoljeća, car [[Justinijan I. Veliki\|Justinijan]] naređuje da se u crkvenim arhivima ~~čucaju~~čuvaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim [[Koncil\|sinodama]], a opći propis za čitavu katoličku crkvu donosi [[Tridentski sabor]], gdje se definira da župnici moraju voditi posebne knjige s evidencijama kršenja i vjenčanja, te ih brižno čuvati. [[Rimski ritual]] (''Rituale Romanum'') iz [[1614.]] upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu ''Status animarum'' (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi Redak 10: [[slika:Matricne hrvatske Ivan Meštrović.jpg\|mini\|ďesno\|300px\|Tabelarni sistem na primjeru matične knjige rođenih u Hrvatskoj.]] Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.<ref name="daz">{{Citiranje knjige\|title=~~Zrinka~~Zbirka matičnih knjiga\|last=Burić\|first=Ivana\|publisher=Državni arhiv u Zadru\|year=2014\|isbn=\|location=Zadar\|pages=\|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657ccce4766/dazd-378-zbirka-maticnih-knjiga.pdf\|last2=Modrinić\|first2=Edi}}</ref> == Izvori ==

Matična knjiga: razlika između inačica