Zdeslav: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
po uzoru na ostale
Redak 3:
Knez Zdeslav se u doba [[Domagoj]]eve vlasti sklonio u [[Carigrad]] kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć [[bizant]]skog cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]], tako postavši prvim [[hrvatski vladari|hrvatskim vladarom]] kojeg je [[Bizant]] postavio na prijestolje.
 
Već [[879.]] papa [[Ivan VIII.]] piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (''Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum''). Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]], plaćali su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je [[Dubrovnik]] plaćao danak [[Zahumlje|Zahumljanima]] i [[Travunja]]nima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio [[Focije]], pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od [[papa|pape]].
 
Vlast Zdeslavova prestaje već [[879.]], kad ga ubija [[Branimir]] i preuzima vlast.
 
==Projekti Wikimedije==
==Izvori==
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor = Pismo pape Ivana VIII. knezu Zdeslavu
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
 
==Literatura==
*Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
*Ivan Mužić, „Hrvatska''Hrvatska povijest devetoga stoljeća“stoljeća'', (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3; [http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf dostupno na Internetu] {{pdf}}
 
{{Redoslijed|