Dnik

Stare poruke: 1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • A • B • C • D • E • F

Image:EuropeArticleLanguages.png

The file Image:EuropeArticleLanguages.png is used in the English Wikipedia at en:Article (grammar). Someone asked why there is an area of postfixed articles on the coast of Finland. It looks to me like it corresponds to a Swedish speaking area, so it's okay. Someone then asked why Slovenia is hatched, since Slovene does not have articles. I conjectured it was due to a significant minority language, but I didn't know which. We found this chart at Popis showing there are many minority languages in Slovenia, but if you combine all the speakers of all the languages with articles, it isn't even 2% of the population. The hatching is not justified by a minority language. There are minority languages everywhere, and representing them all on the map would make the map useless. Please explain why the hatching is present, or remove it. en:User:Barticus88 128.95.151.89 10:12, 25. svibanj 2008. (CEST).

dragi dnik, spomenuti tekst uopće nije o perzijskom jeziku (osim vrlo malo podataka) nego o sličnostima perzijskog jezika s hrvatskim.

Alo

Citam neke vase tekstove na Wiki i cine mi se vrlo kvalitetno napisanima. Molim vas ukoliko bi vas zanimala suradnja sa Hrvatskim povijesnim portalom da mi se javite na urednik@povijest.net Hvala i lijepi pozdrav!

GNU GPL

Žašto si kreirao stranicu ako ju nećeš napisati? Barem NEŠTO. S druge strane, tvoj drugi edit pokazuje da ne znaš baš puno o tome (ili tada nisi znao). Jednostavno, nisi trebao stranicu još kreirati, sad se nikome ne da napraviti ju pošteno. --Paxcoder 17:35, 7. lipanj 2009. (CEST)

Pozdrav

Dnik, bok, nije te dugo bilo, nadam se da nećeš ponovno brzo nestati. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 01:05, 11. rujna 2009. (CEST)

Samo naprijed s Hrvatima i stavi si ono radovi, da te nitko ne ometa --Zeljko (razgovor) 11:20, 29. rujna 2009. (CEST)

Drago mi je da si se ponovo aktivirao. Ja prešao posve na patroliranje i održavanje wikipedije pa slabo da što pišem iz povijesti. Ne trebaš se bojati da će netko uklanjati tvoje promjene ako u članku navedeš relevantne izvore i literaturu, vidi Wikipedija:Provjerljivost i Wikipedija:Navođenje izvora. Lijep pozdrav :-)) Flopy (razgovor) 11:24, 29. rujna 2009. (CEST)

Bok ;o)

Bok Dnik, drago mi je čuti te nakon ove pauze :), čuj, ne moraš me ništa pitati, samo radi što želiš, promijeni što god smatraš potrebnim, vjerujem da ćeš ti to skroz dobro napravit :), a ako treba pomoć gdje samo javi ;o)

Pozdrav --Dalibor Bosits ^© 12:33, 1. listopada 2009. (CEST)

Faraoni

I ja sam više puta naišao na problem prilikom prijevoda imena drevnih vladara, budući kako kod nas o njima postoji vrlo malo literature, dok je primjerice o nekim vladarima o kojima sam nedavno pisao (perzijski satrapi) doslovno - nema. Moj je običaj koristiti u tražilicama sva imena odnosno sve inačice imena, a zatim vidjeti kakvo se ime (najviše) spominje u našoj literaturi. Primjerice, u slučaju Tutank(h)amona on se u literaturi FFZG-a (Filozofskog fakulteta u Zagrebu) spominje i kao Tutankamon i Tutankhamon, dok se Amenofis IV. ili Amenhotep IV. spominje kao „Ehnaton“, a ne Ekhnaton kao u Wikipediji. Ako si primjetio, imena oba faraona sadrže slova "KH", no prema literaturi u prvom slučaju piše se "Tutankhamon" i "Tutankamon", a u drugom samo Ehnaton - pa ti sad „budi pametan“... očito kako pravila baš i nema. Evo samo nekoliko primjera gdje se u (relevantnoj) literaturi spominju razni oblici:

• Nabukodonosor - Nabukodonozor
• Zarathuštra - Zaratustra - Zoroaster
• itd.

U svakom slučaju, kod tih egipatskih faraona trebalo bi vrijediti ono „piši kao što čitaš“. To u hrvatskom jeziku nije slučaj sa stranim imenima (kao u srpskom) na latinici kao što su npr. George Washington (srp. Džordž Vašington) ili Kimi Räikkönen (srp. Kimi Rajkonen), no budući kako ne možemo egipatske nazive pisati pomoću hijeroglifa ili spominjati puna imena (koja se sastoje i po 20 riječi!), onda koristimo to pravilo „piši kao što čitaš“, i to uglavnom prema grčkim nazivima njihovih skraćenica. Evo primjera jednog od najpoznatijeg faraona:

• puno ime: Khnum-Khufu
• skraćenica: Khufu
• čita se: Kufu
• grčka inačica: Cheops
• hrvatski oblik: Keops

Analogno možemo i za Tutankamona (izuzevši njegovo rođeno ime „Tutankaten“):

• puno ime: Tut-ankh-amon Heqa-iunu-shema Neb-kheperu-re
• skraćenica (i grč. oblik): Tutankhamon
• čita se (hrv. oblik): Tutankamon

Što se tiče Amenofisa IV. (rođenog kao „Amenhotep IV.“, no koriste se uglavnom imena koja su dali sami sebi):

• puno ime: Akhen-aton Nefer-kheperu-re
• skraćenica (i grč. oblik): Akhenaton
• čita se (hr. oblik): Eknaton

Prema istom principu, Ay bi se trebao pisati kao „Aj“, pa predlažem preimenovanje članka, jer ime je očito prepisano sa engleske wikipedije, a oni taj „Ay“ čitaju „Aj“. Dakle, faraoni bi se trebali kod nas pisati prema skraćenicima grčkih inačica njihovih imena koje su sami preuzeli, i to na način na koje te iste inačice izgovaramo, a to je: Tutankamon, Eknaton i Aj.

P.S. Primjeti kako se u stranoj literaturi onaj nastavak „-aton“ nerjetko piše i kao „-aten“, dakle i tu postoje dvije inačice. Nadam se da sam pomogao, pozdrav... :) --Orijentolog (razgovor) 13:33, 13. listopada 2009. (CEST)

Nema problema, samo se ponovo javi u slučaju da nešto zatrebaš. --Orijentolog (razgovor) 13:45, 13. listopada 2009. (CEST)

Tomislav

Ja nisam admin, barem ne još;) Nisi jedini suradnik koji to misli. Dakle, nažalost ni ja to ne mogu promijeniti jer je članak zaštićen. Administrator Saxum je to učinio, po mom mišljenju na predugo vrijeme. Treba ga zamoliti da skine zaštitu s članka ili sam unese te ispravke. Lp. --Flopy (razgovor) 18:52, 15. listopada 2009. (CEST)

Saxum je uklonio zaštitu i sad možeš uređivati članak. --Flopy (razgovor) 20:51, 15. listopada 2009. (CEST)

Nije mi nimalo krivo što si me tako nazvao;) --Flopy (razgovor) 21:29, 15. listopada 2009. (CEST)

Bog!

Govoreći o Tomislavu i tvojin prominama na en.wiki Čak bih se i složija s tebon donekle o temu no molin da to ne činiš

Na en.wiki ima sasvim dovoljan broj manijaka koji će učinit sve da izbrišu bilo kakkav spomen hrvatske kroz povist. Po njima bi ispalo da HR osnovana tek u 20.st. i pritemu počinila jedan od većih genocida u povisti.

Pogledaj ovega manijaka koji negira hrvatsko-ugarsku uniju i minja članke na 5 jezika (i to je jedino što čini):http://toolserver.org/~vvv/sulutil.php?user=Toroko] Plus još i Srbije i njihovi iseljenici po SAD-u http://en.wikipedia.org/wiki/User:Mike_Babic Añtó| Àntó (razgovor) 13:40, 2. studenog 2009. (CET)

Teorije

U redu, nije napuštena, promaklo mi je.
Kad sam revertao, poveo sam se za time što sam primijetio da je bugarska teorija bila izbrisana [1], pa sam vratio na prijašnju inačicu, koja je sadržavala i bugarsku teoriju među ostalim nabrojanim teorijama o podrijetlu Hrvata. Kamarad Walter (razgovor) 23:38, 16. listopada 2009. (CEST)

codex iustinianus

Bok! Vidim da si nadodao u članak codex iustinianus, pojam "corpus iuris civilis". Ne znan koliko si upućen u problematiku. CIC se doista sastoji od, između ostalog, codex Iust., ALI pojam CIC uveo je tek u 16. st. pravnik Dyonisius Gothofredus te taj pojam sve do tada uopće nije postojao. Osim toga to nije predvidio ni sam Justinijan koji je dao sačiniti sve dijelove kasnije uvedenog CIC-a. Tako da, gledano po izvorniku, po želji justinijana, ne bih nadodavao CIC kraj codex-a iustinianusa. --Bzmarko (razgovor) 18:34, 12. studenog 2009. (CET)

Pozdrav! Istina, nisan gledal na druge wiki ( eng, poljsku, srp. i os. ). Ako tamo postoji takva poveznica, onda bi možda doista trebala i kod nas. Inače, mislio sam da ona ne paše uz članak o Codex Iustinianus da ne stvara nedoumice kod neupućenih čitatelja članka. Područje prava na hr wiki je, nažalost,potpuno prazno; vjerojatno ću napisat članak i o CIC-u.

Hvala na sugestijama, nije bilo nikakvo ometanje, štoviše. Ako budem imao kakvih dvojbi ili problema oko ove tematike, javim ti se. hvala --Bzmarko (razgovor) 12:33, 13. studenog 2009. (CET)

KodiranjeSimbolaKraj

Samo sam stavljao Predložak:KodiranjeSimbola/doc, zbog dokumentacije. Ako sam nešto izbrisao ispričavam se, ali sigurno nije potrebna onolika količina razgodaka (?!?!?!?!?!?!?!?).

F.Pavkovic, 21:06, 13. studenog 2009.

Radi se o nesporazumu i nepažnji. Imao sam dobre namjere, a vjerujem i suradnik Pavkovic. Provjeravao sam o čemu se radi. Obrisao sam, jer sam mislio da je to sve preusmjereno na drugi predložak. Dobro je, da si popravio. Ispričavam se, drugi put ću prekontrolirati više puta i ako treba i kontaktirat ću te prije brisanja. -- Fraxinus (razgovor) 22:57, 13. studenog 2009. (CET)

Lične zamjenice

Postojala je rasprava da li lične ili osobne zamjenice. Nije se našlo rješenje, jer su jedni tvrdili jedno, a drugi drugo pa je bio kompromis, da se koriste oba naziva s istim tekstom. Nedavno si, tekst o ličnim zamjenicama preusmjerio na osobne. Jedan anonimni suradnik se pobunio u kafiću zbog toga. Budući da nije donijeta konačna odluka po mom mišljenju bilo bi pošteno, da bude kao prije. -- Fraxinus (razgovor) 01:09, 9. prosinca 2009. (CET)

Članci elektrotehnika

Pozdrav, naprotiv, ovdje sam relativno kratko te sam itekako zahvalan na svakom savjetu i pomoći. Upravo englesku wikipediju koristim kao temelj svih članaka vezanim za elektrotehniku, no, istina tu i tamo, naročito kada je riječ o elektronici i elektroakustici ubacim i dosta mojih iskustava i saznanja jer mi je upravo to i područje struke. Sa znanjem njemačkog baš nisam jak te mi je engleski sasvim dostatan, naročito uzevši u obzir da su to sve u struci iste i dobro poznate stvari, jedino ih treba na našem jeziku objaviti kao neki “arhiv znanja” i na hr.wiki.

Hvala za savjet za predložek, tu mi je od početka bilo sumnjivo da nešto nehotice mogu promijeniti. S moje stranice možeš vidjeti da ću zajednički sa suradnikom Uliks probati napraviti neke promjene nabolje, pa ako bude problema, javimo se! Ustvari, tehnički dio će izvesti Uliks pa kako već ima iskustva s predlošcima vjerujem da će sve biti ok.

Za mogućnost otvaranja moje takve stranice na kojoj bi na miru mogao nešto preuređivati, a da stvar ne bude javna, nisam niti znao. To je odlično i neprocjenljivo će mi pomoći u radu! Naime, često kada već usnimim stranicu, prespavam i drugi dan mi se već javi ideja kako bi moglo biti još bolje ili neka rečenica još jasnija. Može li to biti univerzalna stranica kao: User:Dubravko1/Tekstovi u radu, pa da kasnije ne moram brisati naslove?

Hvala na ponudi za pomoć, ona je naročito na početku dragocjena i dobrodošla i obećajem da ću se javiti kada nešto negdje zapne. Srdačan pozdrav,--Dubravko1 (razgovor) 11:04, 15. siječnja 2010. (CET)

Bandić

Za kampanju imamo izravne ,brojne i svježe izvore!- Da je bar tako za svaki članak. I to je razlog zašto to tako igleda.Tribalo bi , dakako to isto napraviti iza Josipovića.Àntó Añtó 12:23, 18. siječnja 2010. (CET)

potrudih za svaki događaj navesti bar 2 (neovisna!!) izvora. Tako da mislin da bi to tribalo bit OK.Ako postane pregolemo moremo izdvajati u odvojene članke.--Àntó Añtó 13:01, 18. siječnja 2010. (CET)

ADAC i ZET

OK. Kako hoćeš.no, svakako to moramo spomenuti (nažalost)--Àntó Añtó 16:48, 22. veljače 2010. (CET)

Voynomir

Hello, Saxum, Dnik, MonteChristo - and all the others!

I've added a new wikipedia page of Voynomir the Slav on the english wikipedia. User Kebeta claims, that this article should be merged with the article of Vojnomir of Pannonian Croatia. I've provided a few arguments why I had created a separate article. The only objective historical source about Vojnomir/Voynomir is Annales Regni Francorum, where he is mentioned as Wonomyrus Sclavus. There are two important info about him. He is not regarded as a duke, but only as Voynomir the Slav. It seems that ethnic component is important when there is a slavic coomamnder inside german army. So the most possible conclusion (according to the Occham razor) is that Voynomir the Slav was not a duke of any country, and that he was making career inside the frankish army. Nevertheless he is claimed to be the Duke of Slavic Istra by some authors, Duke of Panonian Slavs by some authors and as a Duke of Carniola or duke of some local Carantanian duchy by the others. But he could be also only the friulian Slav.

There is no certain contemporary proof that Voynomir the Slav is croatian Vojnomir. on the other side- hypotethical (real or only mythological- we do not know!) slavonian Vojnomir is based on real (and not only mythological) Voynomir the Slav. Chronicle of the Priest of Dioclea from XXII century mentioned one Slavonian duke Vojnomir as Voynomir the Slav, but this chronicle has a very shaky reliability about IX century (Svetopolk could never ruled Slavonia in the sixties and seventies for example)… So the passage about Vojnomir is probably an interpolation. My reasoning was like that: Voynomir the Slav is rather a common slavic heritage and can not be named as Vojnomir of Pannonian Croatia. But later- based on the figure of Voynomir the Slav- is also needed in wikipedia, because it is a page about croat/slavonian ruler (real or mythological). These arguments were important to me in order to preserve the article of pannonian Vojnomir and to create a new one about Voynomir the Slav.

User Kebeta provided no arguments beside this is the same historical person and he still claims that articles should be merged. But in order to preserve objecitveness in the joined articles, this would mean that following changes should be needed in the older article:

• change in the name (there are no strong proofs that Voynomir/Voynomir was a duke at all, and no proofs that he was a pannonian duke. The new name should be Vojnomir the Slav or something like that (Wonomyrus Sclavus is the only original name!).
• the part of the story talking about pannonian duke should be included as a special chapter (as a point of interest)
• infobox about croat dukes should be removed- imagine that some authors could add simmilar infoboxes about Carantanian greater or local dukes etc… There could be a great mess- and there is no certainty that Vojnomir was a duke at all.
• for the same reason box for slavonian rulers should be removed.

Please help us to resolve this problems. For me it is very important to know if these two articles should be merged, because I intend to write several articles about croat dukes on slovenian wikipedia. And I don't want to duplicate if majority is for merger.

Sorry about my english…

Regards, -Bostjan46 (razgovor) 17:57, 27. svibnja 2010. (CEST)

Glagoljica

Zdravo, kako je? Ja sam MacedonianBoy sa makedonske Wikipedije. Hteo sam da upload-m svg slike sa glagoljska slova, ali vidio sam da si vec nekolko upload-o na Commons-u. Hteo bih da te pitam, jesu li sva glagoljska slova na Commons-u u svg formatu, ili samo nekoliko? Pozdrav i sve najbolje. --MacedonianBoy (razgovor) 13:03, 17. rujna 2010. (CEST)

Zdravo ponovo :) Kada sam ti ostavio poruku, ja sam vec imao glagoljicu u svg formatu i jucer sam ih podigo na Commonsu. Mozes vidjeti sva slova tu. Neka uglasta slova su bile u kategoriji Obla glagoljska slova, ali sam ih premjestio. Za sada cjela obla glagoljica je na commons-u. Sve najljepse. --MacedonianBoy (razgovor) 13:24, 20. rujna 2010. (CEST)

Autorica

Ne znam što je tako sporno u članku, da je, kako kažeš katastrofalna. Sama autorica iznosi vrijednosne sudove kad zbraja kruške i jabuke i kad poistovjećuje sadanju hrvatsku jezikoslovnu znanost s nekim pojavama u njemačkoj povijesti. Tvoje tvrdnje držim ne utemeljenima. Puno je veći problem ova stranica. Pozdrav. -- Bugoslav ^(razg.) 17. travnja 2012., 23:03 (CET)

Hrvatski nema 'dijalekatske osnovice'

objavljeno: 2.7.2007 0:09:16 Hrvatski nema 'dijalekatske osnovice'

Predsjednik Vijeća akademik Radoslav Katičić uvodno je istaknuo da hrvatski književni jezik nije nastao izborom i ustoličenjem jednoga dijalekta, pa prema tome njegova 'dijalekatska osnovica' nije, kako se 'čita i čuje', istočnohercegovački dijalekt.

Smatra da je neprilično izjednačavati 'jekavsku novoštokavštinu s istočnohercegovačkim dijalektom', posebno kada se govori o književnom jeziku Hrvata u njegovu standardnom liku.

Mišljenja kako je hrvatski standardni jezik 'zasnovan na jednom srpskom dijalektu', kako je napomenuo, vrlo je živo u srpskoj jezikoslovnoj sredini, a dosta žilavo i u međunarodnoj slavistici.

Katičić odbacuje i mišljenja po kojima su dijalekatska obilježja hrvatskog standardnog jezika novoštokavska jekavska i ništa više.

Ako se bolje pogleda kako je doista nastao hrvatski književni jezik, napominje Katičić, temeljna je značajka hrvatske jezične situacije mnogodijalekatnost i tronarječnost.

'Kao hrvatsku cjelinu ne određuju je narječja i njihovi dijalekti kao zasebne danosti, nego komunikacijski suodnosi među njima. Ne određuju je, pojednostavnjeno rečeno, čakavci, kajkavci i štokavci svaki sami za se, nego tako što se sporazumijevaju jedni s drugima', rekao je.

Katičić ističe da su za hrvatski standardni jezik svojom izražajnosti relevantnije knjige biblijskih prijevoda i vjerske pouke s obilježjima svih triju narječja nego organski govori istočnih Hercegovaca, Srba, a uz njih nešto Hrvata i Bošnjaka muslimana. I književnost hrvatske renesanse i baroka za nj je, kako dodaje, dakako mnogo relevantnija od istočnohercegovačkog ijekavskog novoštokavskog folklora.

Katičić kaže da je povijesni razvoj tekao tako da je pod utjecajem dubrovačke pismenosti i književne djelatnosti prvotnoga područja franjevačke redodržave Bosne srebrene (od Zaostroga na Jadranu do Budima na Dunavu) u hrvatskom književnom jeziku sve više prevladavala novoštokavska dijalekatska stilizacija, pa onda, razmjerno kasno, baš jekavska, i tamo gdje mjesni govori to nisu bili. Do druge polovice 18. stoljeća novoštokavska je dijalekatska stilizacija književnoga jezika posve prevladala i na čakavskom govornom području, a do druge polovice 19. preporodni ju je pokret protegao i na kajkavsko, dodao je.

'Hrvatski standardni jezik i nije nego upravo taj jezik, sve tamo od Baščanske ploče, tek dosljedno stiliziran prema dijalekatskim obilježjima jekavske novoštokavštine. On nikako nije sama ta jekavska novoštokavština, još manje je istočnohercegovački dijalekt kao etnolingvistička danost', istaknuo je.

Tek kada se to zna, može se steći, kako navodi, primjeren odnos prema normi hrvatskoga standardnog jezika, mogu se rasplitati nesporazumi koji su se spleli oko njega i razgrađivati nezadovoljstva što su se oko njega nataložila.

'Treba shvatiti i mentalno doista usvojiti to da hrvatski književni, a po tome i standardni jezik naprosto nema 'dijalekatske osnovice'! On je samo dosljedno stiliziran prema dijalekatskim obilježjima jekavske novoštokavštine. To je, kako je iskustvo već nedvojbeno potvrdilo, vrlo povoljno za njegovu standardnost. Ali je ipak samo površan sloj. U dubljima on je tronarječan i bitno određen svojom povijesti hrvatske kultivirane izražajnosti. Bez svijesti o tim dubljim slojevima nije moguće uravnotežiti odnos hrvatske jezične zajednice prema svojoj velikoj stečevini, standardnomu jeziku, niti valjano dograđivati njegovu normu', kazao je Katičić.

• http://hr.wikisource.org/wiki/Zapisnik_s_18._sjednice_Vije%C4%87a_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika
• http://www.matica.hr/vijenac/359/Od%20samostalnosti%20jezika%20do%20jezika%20samostalnosti/
• https://drive.google.com/?authuser=0#folders/0B8rNh9rYxHuhUHJFWGZNcnRLdTg
• http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=15945
• https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=forums&srcid=MDE4MTUxNzkxMzU1ODI0OTY5MTUBMTQ4OTcyMTA4OTQxNTM5ODUwNzEBaG9wLUplUXh3MlVKATMBAXY
• https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=forums&srcid=MDE4MTUxNzkxMzU1ODI0OTY5MTUBMTQ4OTcyMTA4OTQxNTM5ODUwNzEBaG9wLUplUXh3MlVKATUBAXYy

ova rasprava treba biti na stranici za razgovor o članku, a ne ovdje. dnik ► 19:14, 22. rujna 2013. (CEST)

Thank you

Sir, Just wanted to let you know I printed a copy of your picture. I am researching a frequency of word that may result in regeneration. Your drawing is of interesting impetus of thought and I wish to use it as an inlay on some other things I have found. Really wanted you to know of my intent. Peace be with you, Bnobdy

Ogulin

• Ako se tako govorilo prije sto godina onda to i napiši, nemaš šta brisat, i tko to sada tako govori, starinci ili pridošlice, i stavi referencu,. Sad to lijepo sredi. Tvrdnje bez refernci biće brisane --Zeljko (razgovor) 16:59, 18. ožujka 2015. (CET)

Tako se nije govorilo prije 100 godina. Ne zna se kako se govorilo prije 100 godina, jer nije bilo istraživanja. Članak sadrži opis kako se govori danas. Jezik "ozaljskog kruga" je književni jezik iz 17. stoljeća i može imati zajedničke osobine, ali se taj današnji govor ne naziva jezik ozaljskog kruga (osim toga, gdje je Ozalj?).

Tvoje izjave da "Tvrdnje bez refernci biće brisane" usporedo s "nemaš šta brisat" me jako čude, jer ja nisam dodavao nikakve tvrdnje, nego baš maknuo tvrdnju koja ne samo da nije imala referencu, već je nebulozna i izazvat će podsmjeh kod svakog tko malo zna o materiji. lp dnik ► 08:38, 19. ožujka 2015. (CET)

Pa ti si napisao da se govorilo 100 godina, ako nije onnda nemoj pisat napamet. Sredi i referenciraj šta napišeš, a šta nije točno ukloni --Zeljko (razgovor) 09:11, 19. ožujka 2015. (CET)

Željko, daj molim te, pogledaj moju izmjenu i nađi gdje sam napisao da se "govorilo 100 godina" https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ogulin&diff=4474944&oldid=4436142 lp dnik ► 10:34, 19. ožujka 2015. (CET)

Razgovori

Bok Dnik! Vidim da "razgovaraš sam sa sobom": naime, kad ostalim suradnicima odgovaraš ovdje (na svojoj stranici za razgovor), oni ne dobivaju nikakvu obavijest da si im odgovorio, osim ako tvoj "odgovor" kojim slučajem vide pregledavajući nedavne promjene. Stoga te lijepo molim, pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim), ili suradnike kojima odgovaraš spomeni uz pomoć ovoga predloška, tako da znaju da si ih negdje spomenuo ili im odgovorio. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 11:25, 19. ožujka 2015. (CET)

email

brother please give me your email i really want to contact you 192.41.114.230 11:26, 14. listopada 2024. (CEST)