Wikipedija

Pacta conventa: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Donatus (razgovor | doprinosi)
16.472 edits
preradio
Redak 1:
'''Pacta conventa''' ([[Latinski jezik|{{lat.]]|dogovoreni -sporazum}}; dogovorenizvana još i sporazum'''Qualiter''', prema prvoj riječi) imeje sporazum za jekoji sporazumase smatra da je sklopljenogsklopljen [[1102.]]. godine između [[Mađarska|mađarskog]] kralja [[Koloman]]a i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapali su i drugi narodi sa svojim kraljevima (vidi međuvikipoveznice -> [[Poljska]]).
 
== Okolnosti oko sporazumaPovijest ==
Junačka smrt kralja [[Petar Svačić|Petra]] god. [[1097]]., nije negativno utjecala na snagu hrvatske vojske. Nakon što su uništili mađarske garnizone i likvidirali njihovu kratkotrajnu vlast u [[Slavonija|Slavoniji]], [[Hrvati]] su sigurno držali granicu na [[Drava|Dravi]].
Zbog takvog razvoja događaja, god. [[1102]]. dolazi do sklapanja sporazuma između Hrvata i [[Koloman]]a poznatijim još kao ''Pacta Conventa''.
 
Najstariji nađeni rukopis ugovora potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] i nalazi se na kraju Trogirskog rukopisa djela ''Historia Salonitana'' [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]], ali kao poseban dodatak umetnut nakon kroničareve smrti.
Dosta je razloga koji su doveli do tog nesretnog sporazuma, a kojeg je tadašnja hrvatska narodna stranka smatrala velikim političkim uspjehom. O razlozima nećemo ovdje raspravljati, nego ćemo samo naglasiti da je Koloman nakon gorke spoznaje o snazi hrvatske vojske, bio prisiljen ponuditi Hrvatima "ugovor, kako budu sami htjeli". Međutim vrijeme je kasnije pokazalo da je Koloman napravio sjajan posao u nagodbi s najpoznatijim hrvatskim velikašima iz rodova: Kačića, Kukara, Šubića, Svačića, Plečića, Mogorovića, Gušića, Čudomirića, Karinjanina i Lapčana, Lačničića, Jamometića i Tugomirića. Naime, Koloman i njegovi nasljednici nisu poštovali ugovorom dogovoreno.
 
Naziv ''Qualiter'' je po početku dokumenta:
== Predmet nagodbe ==▼
Od god. 1102. [[Hrvatska]] i [[Ugarska]] su imale istoga vladara, ali kao dvije zasebne kraljevine. U [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] prigodom krunidbe, Koloman je obećao sva javna i državna prava Kraljevini Hrvatskoj, te je priznao hrvatskim velikašima još neka povlastice. Hrvati su pak priznali Kolomana za hrvatsko-dalmatinskog kralja i obvezali su se da će ga pomagati u ratu, i to o svom trošku do Drave, a preko Drave o njegovom trošku.▼
 
:''Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae''
Sva vladarska prava Kraljevine Hrvatske prešla su na Kolomana i njegove nasljednike, pa su tako oni imali pravo na; imenovanje [[ban]]a, izdavanje privilegija i darovnica, potvrda na saboru izglasanih zakona, skupljanje poreza i carina, uživanje "kraljevske zemlje" (''terra regalis'') izumrle hrvatske narodne dinastije, vrhovno zapovjedništvo nad hrvatskom vojskom i određivanje vanjske politike.
:"''Kako i kojim sporazumom su se predali Hrvati kralju Ugarske''"
 
▲== Predmet nagodbe sporazuma==
Na veliku žalost i nesreću, tako je svršilo staro hrvatsko narodno kraljevstvo, a što je najgore Hrvatska je ''Pactom Conventom'' izgubila jamčenu nezavisnost i međunarodni identitet, zbog čega će kasnije biti teških posljedica po hrvatski narod.
▲Od god. 1102. [[Hrvatska]] i [[Ugarska]] su imale istoga vladara, ali kao dvije zasebne kraljevine. U [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] prigodom krunidbe, Koloman je obećao sva javna i državna prava Kraljevini Hrvatskoj, te je priznao hrvatskim velikašima još neka povlastice. Hrvati su pak priznali Kolomana za hrvatsko-dalmatinskog kralja i obvezali su se da će ga pomagati u ratu, i to o svom trošku do [[Drava|Drave]], a preko Drave o njegovom trošku.
 
Sva vladarska prava Kraljevine Hrvatske prešla su na Kolomana i njegove nasljednike, pa su tako oni imali pravo na:
 
* imenovanje [[ban]]a,
* izdavanje privilegija i darovnica,
* potvrda na saboru izglasanih zakona,
* skupljanje poreza i carina,
* uživanje "kraljevske zemlje" ({{lat.|terra regalis}}) izumrle hrvatske narodne dinastije,
* vrhovno zapovjedništvo nad hrvatskom vojskom i
* određivanje vanjske politike.
 
== Polemike oko vjerodostojnosti dokumenta ==
Već su u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] neki povjesničari počeli osporavati vjerodostojnost ''Pacte convente''. Evo nekih današnjih osporavanja:
Već su u 19. stoljeću neki povjesničari počeli osporavati vjerodostojnost ''Pacte convente''. Evo nekih današnjih osporavanja: riječ je o falsifikatu nađenom u Zagrebačkoj biskupiji i objavljenom 1960. godine; sama ''Pacta Conventa'' je pisana tri stoljeća kasnije korištenim vokabularom, dakle ona potječe iz 14.stoljeća; u mađarskim izvorima nema spomena o tom dokumentu, što dodatno ukazuje na činjenicu da je spomenuti izvor falsifikat; poznata hrvatska povjesničarka [[Nada Klaić]] je o ovome obavijestila stručne krugove, a u svojoj je knjizi naglasila da je tu bila riječ o uobičajenom razvitku kroz koji su prolazile sve tadašnje mlade države.<ref>Nad Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', 1971.</ref> Ipak, opće je uvjerenje povjesničara da je barem usmeni dogovor Kolomana s hrvatskim plemstvom postojao, o čemu svjedoči zasebno krunjenje kraljeva za Hrvatsku, nastavak sazivanja hrvatsko-dalmatinskih i slavonskih sabora, te održavanje [[ban]]ske službe. [[Neven Budak]] piše: »Ugovor između njega (Kolomana) i predstavnika dvanaest hrvatskih plemena u obliku u kojemu je dospio do nas svakako nije autentičan, ali je gotovo sigurno da je do nekog ugovora među njima moralo doći.«<ref>Neven Budak, ''Prva hrvatska stoljeća'', 1994.</ref> [[Ivo Goldstein]] dolazak [[Arpadovići|Arpadovića]] u Hrvatsku promatra kao normalnu [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] pojavu, uobičajenu i nimalo katastrofalnu. Osim toga, on podsjeća na to da je za vladavine Arpadovića država ''de facto'' djelovala prije kao neka vrsta personalne unije negoli kao jedinstvena država.<ref>Ivo Goldstein, ''Hrvatski rani srednji vijek'', 1995.</ref>▼
* riječ je o falsifikatu nađenom u Zagrebačkoj biskupiji i objavljenom 1960. godine;
* sama ''Pacta Conventa'' je pisana tri stoljeća kasnije korištenim vokabularom, dakle ona potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]];
* u mađarskim izvorima nema spomena o tom dokumentu, što dodatno ukazuje na činjenicu da je spomenuti izvor falsifikat.
Poznata hrvatska povjesničarka [[Nada Klaić]] je o ovome obavijestila stručne krugove, a u svojoj je knjizi naglasila da je tu bila riječ o uobičajenom razvitku kroz koji su prolazile sve tadašnje mlade države<ref>Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', 1971.</ref>.
 
▲Već su u 19. stoljeću neki povjesničari počeli osporavati vjerodostojnost ''Pacte convente''. Evo nekih današnjih osporavanja: riječ je o falsifikatu nađenom u Zagrebačkoj biskupiji i objavljenom 1960. godine; sama ''Pacta Conventa'' je pisana tri stoljeća kasnije korištenim vokabularom, dakle ona potječe iz 14.stoljeća; u mađarskim izvorima nema spomena o tom dokumentu, što dodatno ukazuje na činjenicu da je spomenuti izvor falsifikat; poznata hrvatska povjesničarka [[Nada Klaić]] je o ovome obavijestila stručne krugove, a u svojoj je knjizi naglasila da je tu bila riječ o uobičajenom razvitku kroz koji su prolazile sve tadašnje mlade države.<ref>Nad Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', 1971.</ref> Ipak, opće je uvjerenje povjesničara da je barem usmeni dogovor Kolomana s hrvatskim plemstvom postojao, o čemu svjedoči zasebno krunjenje kraljeva za Hrvatsku, nastavak sazivanja hrvatsko-dalmatinskih i slavonskih sabora, te održavanje [[ban]]ske službe. [[Neven Budak]] piše: »''Ugovor između njega (Kolomana) i predstavnika dvanaest hrvatskih plemena u obliku u kojemu je dospio do nas svakako nije autentičan, ali je gotovo sigurno da je do nekog ugovora među njima moralo doći''.«<ref>Neven Budak, ''Prva hrvatska stoljeća'', 1994.</ref> [[Ivo Goldstein]] dolazak [[Arpadovići|Arpadovića]] u Hrvatsku promatra kao normalnu [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] pojavu, uobičajenu i nimalo katastrofalnu. Osim toga, on podsjeća na to da je za vladavine Arpadovića država ''de facto'' djelovala prije kao neka vrsta personalne unije negoli kao jedinstvena država.<ref>Ivo Goldstein,: ''Hrvatski rani srednji vijek'', [[Novi Liber]], Zagreb, 1995. ISBN 953-6045-02-8</ref>.
 
== Bilješke ==
{{reflist}}
<div style="font-size: 90%"><references />
</div>
 
[[Kategorija:Povijest Hrvatske 1102.-1527.]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Pacta_conventa"