Pacta conventa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sredio, TREBA JOŠ DORADA
sitno
Redak 1:
'''Pacta conventa''' ({{lat.|dogovoreni sporazumi}}; zvana još i '''Qualiter''', prema prvoj riječi) je sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko [[1102.]] godine između [[Mađarska|mađarskog]] kralja [[Koloman]]a i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapali su i drugi narodi sa svojim kraljevima. Međutim, autentičnost je sporna, o čemu polemika traje od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
 
== Povijest ==
 
Najstariji nađeni rukopis ugovora potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] i nalazi se na kraju Trogirskog rukopisa djela ''Historia Salonitana'' [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]]<ref name="Goldstein1995" />, ali kao poseban dodatak umetnut nakon kroničareve smrti. Rukopis se sada nalazi u Narodnom muzeju u [[Budimpešta|Budimpešti]]<ref name="Herc">Eduard Hercigonja, ''Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2006. ISBN 953-150-766-X</ref>.
 
Naziv ''Qualiter'' je po početku dokumenta:
Redak 10:
:"''Kako i kojim sporazumom su se predali Hrvati kralju Ugarske''"
 
Spis je objavio Trogiranin [[Ivan Lučić]] u svom velikom djelu ''De regno Croatiae et Dalmatiae libri sex'' (''Šest knjiga o kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije'') iz [[1666.]] godine<ref name="HOE">''Hrvatska opća enciklopedija'' (sv. 8), LZMK, Zagreb, 2006. ISBN 953-6036-38-X</ref><ref name="Goldstein1995" />.
 
Dokument je stoljećima bio neosporan, i koristio se kao dokaz hrvatskog državnog statusa. Međutim, godine [[1844.]] je [[Mađarska|mađarski]] povjesničar [[István Horváth]] pokrenuo pitanje autentičnosti i tvrdio da je Mađarska osvojila Hrvatsku silom. Politički motivirano sporenje hrvatskih i mađarskih povjesničara se nastavilo do [[1918.]]<ref name="HOE" />. Isticano je i da nije riječ o međudržavnom ugovoru, već o jednostavnoj bilješci ([[Ferdo Šišić]], [[Milan Šufflay]], [[Isidor Kršnjavi]]).