Razlika između inačica stranice »Mixtec«

Dodana 1.023 bajta ,  prije 13 godina
bez sažetka
{{radovi}}
'''Mixtec''' (Mixteca, Mixteco), jedan od najznačajnijih indijanskih naroda iz [[Oaxaca|Oaxace]], [[Guerrero|Guerrera]] i [[Puebla|Pueble]], [[Meksiko]]. Mišteki su vjerojatno još prije dolaska [[Toltec|Tolteka]] (možda oko 700 ili u kasnom 7. stoljeću) na središnji plato, bili pod utjecajem visokociviliziranih [[Olmeci|Olmeka]], te postali nositelji napredne planinske kulture. Negdje oko 900. Mišteki se šire prema jugu, u doline Oaxace, domovini naroda Zapoteca i zauzeli njihove gradove [[Monte Albán]] i [[Mitla]]. Između Mišteka i Zapoteka došlo je do ratova koji su potrajali sve do kraja 15. stoljeća, kada su se morali ujediniti u borbi protiv strašnog neprijatelja. Pojavili su se [[Asteci]], veoma ekspanzivan narod koji je prinosio ljudske žrtve za svoje krvoločne bogove. Ovaj savez nije dugo potrajao jer su se [[Zapotec]]i priklonili Astecima, a dolaskom Španjolaca u ranom 16. stoljeću okrenuli su se i protiv Asteka i sklopili savez sa Cortesom. Mišteki su ostali voditi borbe sa [[Španjolci]]ma sve dok ih nije pokorio [[Pedro de Alvarado]].
 
== Jezik ==
Mišteki se služe sa velikim brojem jezika (danas sa 52) koji pripadaju porodici [[Mixtecan]], a vodi se kao dio Velike porodice [[Oto-Manguean]].
 
== Kultura ==
Kulturu Mišteka proučavali su Michael E. Smith, Kent Flannery, Joyce Marcus, John Monaghan i M. Romero Frizzi. Klasična kultura Mišteka trajala je od 300-800 i post-klasična od 800. do španjolskog osvajanja.
Ona poznaje veoma fine radove u kamenu, metalu, drvetu i kostima, i bojenu polikromnu lončariju, a iza njih je ostalo i nekoliko dokumenata pisanih mištečkim sistemom, za koji [[Mary Elizabeth Smith]], koja je proučila mištečke kodekse, kaže da je logografski. Kodeksi Mišteka pisani su na kožama ili papiru od kore drveta. Mištečki kodeksi (u pl. códices) su: [[Codex Nuttall]] (ili Zouche-Nuttall), s 47 listova, koji se danas nalazi u '' 'Museum of Mankind' '', British Museum, London; Codex Columbino ili Codex Alfonso Caso (s 24 listova), Codex Becker I (16) i Codex Becker II (4 lista), nalaze se u '' 'Museum für Volkerkunde' '', Vienna; [[Codex Vindobonensis]] (ili Codex Vienna) s 52 lista u '' 'Oesterreichische Nationalbibliothek' '', Beč; Codex Selden II (ili Selden Roll) u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Selden I 3135 A.2 sa 20 listova u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Bodley 2858 (23 lista) u Bodleian Library, Oxford, Engleska;
Ona poznaje veoma fine radove u kamenu, metalu, drvetu i kostima, i bojenu polikromnu lončariju, a iza njih ostali su i .
Proučavali su ih Michael E. Smith, Kent Flannery, Joyce Marcus, John Monaghan i M. Romero Frizzi.
 
== Literatura ==