Inačica od 21. veljače 2008. u 14:19 uredi Idioma-bot (razgovor \| doprinosi) 13.416 edits m robot Dodaje: lt:Munduruku (tauta), ru:Мундуруку (народ) ← Starija izmjena		Inačica od 21. veljače 2008. u 14:41 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.922 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: == Populacija == Munduruku danas nastanjuju nekoliko rezervata u Amazonasu, Pari, to su: Pará: ''Área Indígena Cayabi'', ''Área Indígena Mundurucu'', ''Área Indígena Mundurucu II'', ''Área Indígena Praia do Índio'', ''Área Indígena Praia do Mangue'', ''Área Indígena Sai-Cinza''; Amazonas: ''Área Indígena Coatá-Laranjal'' i ''Área Indígena São José do Cipó''; i na Mato Grossu žive na rezervatu ''Reserva Indígena Apiaká-Kayabi''. Na ~~rewzervatu~~rezervatu [[Kayabi]] Indijanaca žive u selu [[Teles Pires]], a Mundurucu populacija u njemu je tek 244. Sa Plemenom [[Apiaká]] na rezervatu ''Apiaka'' žive u selu (aldeia) Nova Munduruku sa 64 duše. Na rezervatu Mangue (80); Praia do Índio (81); Drugdje su brojniji, na rezervatu Coatá-Laranjal (1.719); Sai Cinza (773) i na rezervatu Munduruku (4. 887). Ovaj posljednji istoimeni rezervat je najveći i prostire se na 2.340.360 hektara. == Etnografija == Redak 15: ''Kulturni aspekti'' Nakon kontakta dolazi do ekonomske ekspanzije raznih ne-indijanskih institucija, napose misija, koje dovode do izmjena raznih aspekta munduruku-kulture. –Najvažnija stvar ~~pre~~pred-kontaktnih Mundurukua bio je [[rat]], on je formirao najvažnije simbole čovjeka i cijelog društva. Dislokacija tradicionalnih sela duž riječnih obala i stvaranje manjih nuklearnih (jezgrovnih) populacija, doprinijela je nestanku muškaračke kuće, najvažnije jedinice tradicionalnog sela. Najvažnije aktivnosti sela bili su kolektivni rituali u vezi sa proizvodnjom hrane tokom sušne (od [[travanj\|travnja]] do [[rujan\|rujna]]) i kišne sezone (od [[listopad\|listopada]] do [[ožujak\|ožujka]]). Među ovim ritualima postojao je “''mãe do mato''” ili ''majka šume'', što se održavalo u vrijeme početka tropskih kiša. Indijanci tada odlaze u lov u šumu a rituali su trebali da doprinesu lovačkom uspjehu. Neki elementi ovih aktivnosti očuvali su se i danas kod Munduruku-zajednica. Životinja, tipično [[Indijanci]]ma obiju Amerika, zahtijeva poštovanje, u protivnom će se naljutiti duhovi zaštitnici životinja, oni lovcu neće dozvoliti da ulovi životinju kojoj dužno poštovanje nije iskazano. Religioznom vršenjima bavi se šaman, prvenstvenu ulogu ima njegovo poznavanje bilja, liječenje dimom i kontakt sa svijetom duhova. Religioznost je prisutna u svim aspektima života. Misionari vrše utjecaj na Mundurukue od 1911. utemeljenjem misije São Francisco na selu (aldeia) [[Missão]], na rijeci rio [[Cururu]]. Krajem 1960.-tih podiže se i baptistička misija u selu [[Sai Cinza]], na rijeci Tapajós, udaljena 40 minuta brodom od gradića [[Jacareacanga]]. == Život i običaji Mundurukua == Mundurucui spadaju među najopasnije domoroce Amerike. Poznati su po svojim tetoviranjima koja se vrše nad djecom koja ulaze u osmu godinu života, kao i po veoma lijepim pernatim ukrasima za glavu. Po lovu na glave stekli su najveću popularnost. Ratnici bi odlazili u ratne pohode kojima je cilj bio dolaženje do trofeja glave. Sakupljene glave Indijanci su dekorirali i bojali te ih postavljali na trofejne [http://www.mcps.k12.md.us/schools/takomaparkms/academics/cs/grade8projects/rainforest/Tribes/mundurucu.html kolce]. Odlična poznavateljica Indijanaca, [[Eva Lips]], Mundurucue smatra najsavršenijim umjetnicima u izradi pernatih ukrasa. Pošto u pravilu hodaju goli razvili su umjetnost proizvodnje pernatih ukrasa u vidu perjanica, kapa, plašteva, dijadema i narukvica. Sirovinu, perje, čuvali su u šupljim palminim deblima. Cijenu za ovo plaćale su papige koje su čerupali do gola i ~~utrljavali~~utrljali u njih žablju krv kako bi došli do prekrasnog žutog perja. Mitologija, veoma razvijena (proučavao je uz ostale) [[Claude Lévi-Strauss]], objašnjava nam nastanak raznih običaja ovog plemena. Glavni junaci Munduruku-priča je Karusakaybë ili [[Karusakaibé]], a prema mitu prije njegove pojave nije bilo divljih svinja, važnog izvora mesa Indijancima. On je heroj kulture i stvoritelj zemlje i ljudi. Ljudi su u stvari živjeli u nekoj rupi u zemlji. Dok je Karusakaibé tako hodao naljutio ga je [[pasanac]] Daiíru i pobjegao u neku pukotinu u tlu. Ovaj se naljuti i lupi po mjestu gdje je pasanac pobjegao. Zemlja se otvorila i iz nje izađoše ljudi. Mit je morao nastati već u kontaktu sa Europljanima, jer su iz zemlje izašli i Indijanci i [[bijelci]] i [[crnci]]. Karusakaibé je odmah ljude istetovirao, po uzoru na sebe, sitnim vertikalnim i paralelnim linijama.

Mundurukú: razlika između inačica