Inačica od 3. studenoga 2004. u 11:42 uredi MonteChristo (razgovor \| doprinosi) 715 edits Nema sažetka uređivanja		Inačica od 3. studenoga 2004. u 11:43 uredi ukloni ovu izmjenu MonteChristo (razgovor \| doprinosi) 715 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Teoriju sveobuhvatnog potčinjavanja jednog naroda, gospodarstva i politike zemlje ciljevima rata je prvi izložio [[Erich Ludendorff]] [[1935]]. godine u jednoj priručniku naslovljenom ''Totalni rat'', a njegova shvatanja su kasnije prihvatili i sprovodili političari [[Treći Reich\|Trećeg Reich]]a a pogotovu njegov ministar za propagandu [[Josepf Goebbels]] u svojim govorima. Sam naziv '''totalni rat''', vjerojatno potiče iz pojma '''apsolutni rat''', kojeg je [[Claus von Clausewitz]] ~~upotrebio~~upotrijebio [[1832]]. godine. Opasnost od totalnog rata je porasla uporabom [[nuklearno oružje\|nuklearnog oružja]], koje bi eventualno bilo upotrebljeno u njemu. U totalnom ratu cijelo stanovništvo postaje, izravno ili neizravno, ciljem ratnih dejstava, a [[međunarodno ratno pravo]] se sve manje poštuje, naročito prema civilima. Najteže povrijede međunarodnog ratnog prava se očituju kroz [[ratni zločin\|ratne žločine]], koje se ne mogu pravdati osobinom suvremenog rata i njegovom totalnošću. Prekršaji protiv međunarodnog ratnog prava su izričito navedeni u presudi protiv ratnih zločinaca na [[Nürnberški proces\|Nürnberškom procesu]] po kojoj:

Totalni rat: razlika između inačica