Henry Morgan: razlika između inačica

[[Slika:Morgan,Henry.jpg|thumb|Henry Morgan]]

 

Najstariji sin Roberta Morgana, velškog plemića i njegove supruge [[Nijemci|Njemice]]. O njegovoj mladosti je malo poznato. Govorio je da je kao dječak otet u [[Bristol]]u i prodan kao rob na [[Barbados]] odakle je odveden na Jamajku. No njegov ujak Edward Morgan je bio zamjenik guvernera [[Jamajka|Jamajke]] nakon dolaska na vlast [[Charles II. Engleski|Charlesa II.]] i Henry Morgan je oženio njegovu kćer, Mary. 1663. u [[Port Royal]]u se pridružio floti bukanira pod vodstvom [[Christopher Myngs|Christophera Myngsa]]. i sudjelovao u ekspediciji Johna Morrisa koja je opljačkala španjolska naselja Vildemos, [[Trujillo]] i [[Granada, Nikaragva|Granadu]].

 

1666. zapovjedao je brodom u ekspediciji [[Edward Mansfield|Edwarda Mansfielda]] kada su preoteli [[Španjolci]]ma otoke Old Providence i [[Santa Catalina]]. Nedugo nakon toga Mansfield je zarobljen i ubijen od Španjolaca a [[bukaniri]] su jednoglasno izabrali Morgana kao [[admiral]]a.

 

1668. ovlašten je od [[Thomas Modyford|Thomasa Modyforda]], guvernera Jamajke, da zarobi nekoliko Španjolaca s [[Kuba|Kube]] kako bi saznali španjolske planove za napad na Jamajku. Sakupivši 10 brodova i 500 ljudi Morgan se iskrcao na Kubi te zarobio i opljačkao grad Puerto Principe. Nakon toga je zauzeo dobro utvrđeni grad [[Portobelo|Puerto Bello]] u današnjoj državi [[Panama|Panami]]. Rečeno je da su Morganovi ljudi pritom koristili zarobljene [[Isusovci|Isusovce]] kao štit, da bi zauzeli treću, najteže osvojivu gradsku utvrdu. Guverner Paname je nastojao mirnim putem privoljeti napadače na odlazak i Morgan je konačno pristao napustiti grad uz plaćanje velike otkupnine. Ovi podvizi su daleko nadmašivali ovlasti koje je Morgan imao i bili su popraćeni užasnim okrutnostima ali guverner Jamajke je nastojao sve opravdati nužnošću da se [[Englezi]]ma daju slobodne ruke za napade na Španjolce gdje god je moguće. U [[London]]u, engleski Admiralitet je sve jednostavno zanemario a Morgan i njegovi ljudi su se vratili u Port Royal da proslave. Morgan je stečeni plijen iskoristio da kupi nekoliko plantaža šečerne trske na Jamajci.

 

Španjolci su se sa svoje strane jednako ponašali i Morgan je ponovno ovlašten, kao zapovjednik svih ratnih brodova Jamajke, da vodi rat sa Španjolcima, uništava njihove brodove i gradove, plijen stečen u pohodima bio mu je jedina plaća. Prema tome, Morgan i njegovi ljudi su bili gusari, ne [[pirat]]i. Nakon razaranja obale Kube i dijelova kontinenta odlućio je povesti ekspediciju na grad Panamu na obali [[Tihi ocean|Tihog Oceana]].

 

15. prosinca 1670. ponovno je oteo Španjolcima Santa Catalinu a 27. prosinca zauzeo je tvrđavu Chagres pobivši 300 vojnika garnizona. Nakon toga je napustio brodove i čamcima krenuo uzvodno rijekom Chagres. Sa 1400 ljudi krenuo je jednim od najmočvarnijih područja u [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]]. Njegov ambiciozni plan je bio; pješaćenjem priječi kontinent i koristeći učinak iznenađenja napasti Španjolce koji ih ondje nisu očekivali (kao i [[Francis Drake]] 90 godina ranije). Kada su se njegovi ljudi konačno pojavili pred Panamom bili su iscrpljeni i umorni.

 

18. sijećnja 1671. Morgan je otkrio da Panama ima 1500 pješaka i konjanika. Podjelio je svoje snage i poslao jednu kolonu kroz šumu da izbije pred gradske zidine i ondje se ukopa. Vidjevši Engleze, španjolski vojnici su izašli iz grada namjeravajući ih pregaziti no bukanirski strijelci su pušćanom vatrom obarali Španjolce. Istodobno je druga gusarska kolona udarila Španjolcima s boka i potpuno ih uništila. Nakon skupljanja plijena koji je premašivao stotinu tisuća funti spalili su grad i pobili sve preostale stanovnike koji nisu na vrijeme pobjegli počinivši najveće zvjerstvo koje su engleski gusari ikada počinili. No to nikada nije dokazano, neki kažu da su španjolski vojnici u bijegu sami zapalili grad, znajući da ne mogu pobjediti a ne želeći Morganu ništa ostaviti.

 

No s obzirom da je pljačkanjem Paname povrijedio mirovni ugovor između Španjolske i Engleske, Morgan je uhićen pod optužbom za piratstvo i sproveden u Englesku 1672. Dokazao je da u trenutku napada nije znao za mirovni ugovor i 1675. proglašen je vitezom prije nego je vraćen na Jamajku da bi preuzeo dužnost zamjenika guvernera.

 

1681. tada već guverner Morgan je pao u nemilost engleskog kralja koji je namjeravao oslabiti polu-autonomno Vijeće Jamajke i zamjenjen je dugogodišnjim političkim suparnikom Thomasom Lynchom. Dobio je na težini i zadobio je glas pijanog grubijana.

 

1683. Morgan je isključen iz Vijeća Jamajke zbog podvala guvernera Lyncha. U isto vrijeme izvješća o Morganovim gusarskim pothvatima su izašla u knjizi ''De Americaensche Zee-Rovers'' (nizozemski ''Povijest Bukanira Amerike''). Ne želeći takvu vrst "reklame" Morgan je podigao tužbu protiv izdavača knjige i na sudskom procesu dobio odštetu od 200 funti. Nakon što je Thomas Lynch umro 1684., njegov prijatelj Christopher Monck imenuje upravu i organizira obustavu Morganova nesudjelovanja u vijeću Jamajke 1688. Morganovo zdravlje je propadalo još od 1681. U Londonu mu je dijagnosticirana [[tuberkuloza]] i umro je 25.9.1688. Moguće je da je to bilo uzrokovano pretjeranim opijanjem.

 

 

Jedna [[Istra|istarska]] legenda kaže da je Morgan za vrijeme posljednjeg boravka u Engleskoj otplovio kako bi sakrio svoje [[blago]] te da ga je zakopao u gradu [[Dvigrad]]u u [[Limski kanal|Limskom kanalu]] u Istri. Navodno je obližnje selo Mrgani prije nosilo naziv Morgani te mu je utemeljitelj bio sam Morgan po kojem je i dobilo ime.

 

== Poveznice ==