Inačica od 14. svibnja 2008. u 10:27 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Ovo se mora znat o njemu. Nima romantiziranja. ← Starija izmjena		Inačica od 14. svibnja 2008. u 10:38 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits A vidi ovo?? Jesam li dobro razumia tekst iz izvora?? Novija izmjena →
Redak 22: Profesor Kangrga bio je jedan od posljednjih Mohikanaca [[marksizam\|marksizma]], pa je tako često kao duhovit čovjek, znao reći za sebe: "''Ja sam ostao proleter!''" ~~Ipak,~~"Neutralnost" ~~mnoge~~mnogih ~~njegove~~njegovih ~~stavove~~stavova valja uzeti sa zadržkom, odnosno, treba ih smatrati pristranima, jer je nerijetko bio "optuživan" za (pro)jugoslavenstvo, "jugomarksizam" i sl., odnosno da ne može osoba koja se izjašnjavala Jugoslavenom (što automatski povlači i ideološku usmjerenost) davati prosudbe o hrvatskom jeziku, hrvatskom nacionalizmu, Hrvatskoj i Hrvatima. Tako je hrvatsko ustrajanje na hrvatskoj jezičnoj tradiciji i odbacivanje tuđičarenja i na silu stvaranih jezičnih sveza sa srpskim nazivao vraćanjem u NDH ("''"Recite hrabro, pravopisno se vraćamo u NDH''")<ref> Republika, 11. veljače 2001. </ref> <ref>[http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2005/543/jeka.htm Hrvatsko slovo] Marijan Horvat-Mileković: Kad će Hrvatska iz Khuenovštine, 16. rujna 2005. </ref> <br> Štoviše, valja imati na umu njegove stavove prema svojim političkim i ideološkim protivnicima i neistomišljenicima, desničarima i nacionalistima, kao što je inače bio slučaj kod njegovih praksisovaca, koji su "''prezirali nacije i nacionalizam, kao i svaki razgovor o nacionalnom pitanju''", odnosno "''nisu spominjali ni srpstvo ni hrvatstvo, nego se naglašavalo jugoslavenstvo''" <ref name="genetski poremećaj">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070418/tribina01.asp Slobodna Dalmacija] Ivan Biondić: Neodrživa filozofija rasizma, 18. travnja 2007. </ref> U tom pravcu, Kangrga je na seminaru za profesore etike u ožujku 2005., sasvim ozbiljno obznanio da "''nacionalist nije čovjek''" te da "''desničar ne može biti intelektualac''"<ref>[http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2005/518/crvena.htm Hrvatsko slovo]</ref>. <br> Ipak, prema hrvatstvu se postavio tako, da je 2001. je "''jednu čitavu naciju proglasio "genetski poremećenom" i "bolesnom u svojoj genetskoj srži", utvrdivši da "hrvatski nacionalizam u svojoj bitnoj konzekvenciji nužno završava u ustaštvu''" <ref name="genetski poremećaj"> </ref><ref name="Filozofija ljevičarskog"> [http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1857&izdanje=83 Fokus] Ivan Biondić: Filozofija južnoslavenskog rasizma, 23. ožujka 2007.</ref>.<br> Štoviše, u surječju "ljevičarskog rasizma", Kangrgu su oslovljavali "''prvakom govora mržnje''", jer je svojevremeno zagrebačkog dogradonačelnika obilježio "''kao ruralno biće, koje svojim rodovsko-plemenskim mentalitetom iz sela susjedne države nema nikakve legitimacije da bilo što bitno odlučuje u životu glavnoga grada Hrvatske''", odnosno, za Hercegovce je rekao da su "''jasno inferiorna turska i srpska kopilad, lopovi, hadezeovi pljačkaši, švercerski drparoši po profesiji''". <ref name="Filozofija ljevičarskog" </ref>. <!-- jesam li dobro razumia tekst???!!! --> Preminuo je 25. travnja 2008. godine u 84. godini u Zagrebu.

Milan Kangrga: razlika između inačica