Vrtare male: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
početak članka
 
poveznice
Redak 2:
[[Slika:Kosti spiljskog lava 4.JPG|thumb|Kosti špiljskog lava]]
[[Slika:Kralješak slona 8.JPG|thumb|Kralješak [[slon]]a]]
'''Jama Vrtare male''' se nalazi se u [[Dramalj|Dramlju]] kod [[Crikvenica|Crikvenice]], a duboka je oko 30 metara.
Godine [[1996.]] crikvenički se [[Speleologija|speleolog]] i dokumentarni [[fotograf]] Dragan Pelić, spustio u jamu Vrtare male i na dnu u [[Voda|vodi]] zamijetio vrlo rijetku vrstu podzemnog dekapodnog račića; kozice, potpuno [[bijela|bijelog]] i bez [[oči]]ju te je to tada bio jedini takav nalaz u [[Primorsko-goranska županija|primorsko-goranskoj županiji]]. Iste godine se uz Pelića u jamu spustio Branko Jalžić te su zajednički utvrdili postojanje zanimljivih [[Fosili|fosilnih]] ostataka ([[zubi]], dijelovi [[kost]]iju i ostalo). Na temelju tih nalaza Jama Vrtare male definirana je kao Spomenik prirode i preliminarno je zaštićena.
 
== Prvi izvještaj o paleontološkim ikopavanjima u jami u 2007. godini ==
Paleontološka iskopavanja u jami Vrtare male vodio je [[Hrvatski prirodoslovni muzej]] iz [[Zagreb]]a, trajala su deset dana od 22. rujna do 1. listopada [[2007.]] godine, kao nastavak istraživanja jame u [[2005.]] (Hrvatsko biospeleološko društvo) i 2006. (Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara [[HAZU]]) godini. Iskopavanja su obavljena na tridesetak metara[[metar]]a dubine na dnu jame u jugoistočnom kraku, neposredno iznad "Velikog jezera".
 
Iskopavanja u jami obavljali su:
Redak 15:
*Damir Lovretić, speleolog
 
Utvrđeno je da su svi dijelovi tretiranih sedimenata fosiliferni, da sadrže brojne skeletne ostatke [[pleistocen]]skih životinja. Iskopavanjem se utvrdilo da su kosti uklopljene u sedimentu[[sediment]]u uglavnom kaotično raspoređene, sedimentacijom razdrobljene, na pojedinim mjestima obljepljene manganskom prevlakom, a mjestimično sigastom okorinom.
Izvađene kosti očišćene su [[Voda|vodom]] i u vlažnom stanju, s točnim oznakama mjesta nalaza, dopremljene u Hrvatski prirodoslovni muzej na obradu, gdje su postupno kroz 20 dana sušene u prostorima s temperaturom od 22°[[C]] i relativnom vlagom od 63-65%. Nakon relativnog sušenja, dio kostiju je dodatno isprepariran, ljepljenjem rekonstruiran i konzerviran te primjereno deponiran.
 
Među njima su za sada identificirane kosti slijedećih životinja:
Redak 41:
}}
 
*[http://vinodol.org/uvod_1/galerije/vrtare/vrtare.html Galerija] {{jezikk|hrvatski}}
*[http://www.vjesnik.hr/Pdf/2007%5C05%5C21%5C10A10.PDF Vjesnik] {{pdf}}