Hreljin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Igorst051, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Daddygee |
m Uklonjena promjena suradnika Ante Perkovic, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Igorst051 |
||
Redak 33:
Naselje nema imenovane ulice, ali stanovništvo prepoznaje dijelove naselja (zaseoke): Solnice (centar mjesta), Pod Solnice, Biljin, Raskrižje, Stara cesta, Čopovsko, Knezovo, Tursko, Vidasko, Sobolsko, Zastene, Gaj, Maj, Lonja, Glavičina, Dorisko, Placa, Kalac, Dragisino, Hrustica, Popelišće, Prinčica, Kalvarija, Cerkul, Fister, Melnice, Plase.
U centralnom dijelu naselja nalazi se crkva Sv. Jurja iz 1794.godine, Dom kulture, dječji vrtić
[[Slika:Hreljin 110208 2.jpg|thumb|250px|Crkva Sv. Jurja na Hreljinu]]
==Povijest==
Hreljin neki ubrajaju u sedam utvrda Liburna (septem turres) rimske Liburnije, što svjedoči da ga se drži za star grad. Tko i kada ga je osnovao ne može se pronaći, a narodna priča govori da ga je sagradio Hrelja (Herkul) koji je došao iz Grčke.
Oko Hreljina ima pronađenih ostataka naseobina iz rimskog doba, rimskih miljokazi u
1225. s Vinodolom je i Hreljin došao u vlast knezova Krčkih Frankopana. Prvi ozbiljniji pisani trag je iz 1288. godine i to u poznatom [[Vinodolski zakon|Vinodolskom zakonu]] gdje je grad Hreljin jedna od devet [[vinodol|vinodolskih]] općina. Darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II Hreljin je potpao pod vlast krčke vlastele, ali slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa je dolazilo do sukoba, koji su okončani propisivanjem Vinodolskog zakonika kojim su knezovi seljacima učinili neke ustupk,e a seljaci priznali vlast otočkih knezova.
Stari grad Hreljin se nalazio na području današnje Gradine. Bio je opasan zidinama s dvije kule, i imao je dva ulaza. Na najvišem mjestu brežuljka je bila tvrđava čiji su ostaci i danas dobro sačuvani. U sredini naselja se je nalazila jednobrodna crkva sv. Jurja, s prizidanim zvonikom na pročelju.
1403. godine za vrijeme kneza Nikole Frankopana Hreljin se spominje kao grad sa 4 svećenika.
Od godine 1550. Hreljinom vlada knez Nikola Zrinski. Upravu je vodio njegov brat Juraj.
1605. godine potpisan je prvi poznati urbar za Hreljin. Po tom urbaru plaćali su hreljani "bir" u grad 424 libar u gotovu, a osim toga druga podavanja u naravi, "sulj" od marve, ubirala se "trgovina" od robe na cesti i u Bakarcu, gradskoj luci.
U to vrijeme (kraj 16. i početak 17. stoljeća) je i crkva proširena na tri broda.
1649. pripao je Hreljin sa ostalim primorskim imanjima knezu Petru Zrinskom.
1692. godine odriče se udovica Zrinskih imanja muževih, prekupi ih austrijska komora od ugarske, pa je tako Hrejlin došao pod upravu Austrijske komore.
1699. kraj crkve sv. Jurja je podignuta kapelica Gospe Snježne (sv. Marije), jedini do danas potpuno sačuvani objekt u starom gradu Hreljinu. Svake godine na blagdan Gospe Snježne u kapelici se održava svečana misa.
Kad se [[1726.]] g. počela graditi nova Karlova cesta iz [[Karlovac|Karlovca]] za [[Rijeka|Rijeku]], počelo je seljenje hreljana na ondašnji Piket, a današnje područje naselja Hreljin.
1778. godine Bakar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom,
1789. godine ukinut je kaptol Hreljinski, a godine 1790. nakon požara koji je uništio crkvu, preseli se i plovan s Hreljina k crkvi sv. Jurja na Piketu koja postaje župna crkva Hreljina
Line 61 ⟶ 64:
1853. utemeljena je škola na Hreljinu, i tada je "Hreljin brojao oko 2.800 duša"
1861. dr. [[Ante Starčević]] izabran je zastupnikom kotara Hreljin-Grobnik u [[Hrvatski Sabor]] u svom prvom mandatu u [[Hrvatski Sabor|Saboru]].
Od sredine 19. stoljeća, a posebno između dva svjetska rata, veliki broj hreljana se iseljava u prekomorske zemlje, tako da praktički nema kuće koja nema nekoga u jednoj od Amerika. Prema postojećim pisanim podacima, u tom je razdoblju iz Hreljina u svijet otišlo 1171 ljudi ( 991 muškarac i 180 žena). Pretpostavlja se da je što mornara, što neregistriranih iseljenika bilo barem još 350-400 što daje brojku od preko 1500 ljudi koji su napustili Hreljin u to doba.
Najpoznatiji hreljinski iseljenik je [[Josip Marohnić]] (Rođen 12. 11. 1866 na Hreljinu, umro u Americi 23. 1. 1921). Josip Marohnić je jedan od najutjecajnijijih hrvatskih emigranta u Ameriku: osnovao je prvu Hrvatsku crkvu u Americi, izdavao je novine "Hrvatski glasnik", jedan je od suosnivača Hrvatske bratske zajednice...
1874. nezadovoljstvo seoskih općina s područja hmunicipija grada Bakra dovelo je do razvrgnuća municipija a dotadašnji dijelovi municipija, pa tako i Hreljin, postali su samostalne općine. Sjedište hreljinske Upravne općine bilo je smješteno u današnjoj zgradi dječjeg vrtića koju stariji hreljani još i danas zovu "općina".
1941. godnie Hreljin okupira Talijanska vojska.▼
Rimskim ugovorom (dogovor između NDH i Italije o granici od 18. svibnja 1941.) Hreljin je presječen u dijelu koji i danas hreljani zovu "Granica" državnom granicom između NDH i Italije. Granica se prema moru spuštala na polovicu Bakarskog zalijeva, a na drugu stranu prema Delnicama.
Line 71 ⟶ 79:
Nakon pada Italije, Hreljin okupira njemačka vojska.
17. travnja 1945. IV. armija Jugoslavenske armije oslobađa Hreljin od njemačke nacističke vojske.
1974. Hreljin s izmjenama ondašnjeg društveno-političkog uređenja postaje mjesna zajednica u sklopu općine Rijeka.
1991. Hreljin postaje naselje na području tadašnje općine Bakar sa sjedištem u Bakru.
1995. općina postaje grad Bakar, a naselje Hreljin jedan od mjesnih odbora na području grada Bakra.
==Kultura==
Centar kulturnog djelovanja na Hreljinu danas je Dom kulture koji se nalazi u centru mjesta, odmah do crkve Sv. Jurja. Sagrađen je u produžetku stare zgrade škole.
Već godinama je nositelj kulturnog života na Hreljinu Kulturno umjetničko društvo "Sloga" u današnjem obliku osnovana 1975. godine. KUD "Sloga" djeluje upravo u prostorima Društvenog doma.
Počeci organiziranog amaterskog kulturnog djelovanja sežu u davnu 1910. godinu kada je pri Narodnoj čitalnici osnovan mješoviti pjevački zbor, a nešto kasnije i tamburaški zbor i dramska sekcija. 1923. prestaje s radom to društvo, a njegovi članovi osnivaju tamburaški zbor "Primorac" a voditelj postaje Božo Vidas-Vuk.
1922. godine osnovana je u sklopu Športskog društva "Hridina" tamburaška sekcija.
1924. osnovan je Radničko-športski kulturno-prosvjetni klub "Sloga" koji je okupljao većinom politički aktivne radnike.
1936. godine osniva se "Ogranak seljačke Sloge" koji je u svom sastavu imao glumačku grupu, tamburašku sekciju i pjevački zbor. Najviše zasluga za ponovno oživljavanje kulturnog života n Hreljinu u to doba imao je naš priznati i poznati kompozitor Nikola Hercigonja.
1945. godine nakon oslobođenja započinje djelovati KUD "Božo Vidas–Vuk" s pjevačkim zborom i dramskom sekcijom.
1973. počinje djelovati klapa "Gradina" koja je djelovala punih 28 godina i bila je jedna od najdugovječnijih sjevernojadranskih klapa.
1995. godine osnovana je muška klapa "Frankopan" koja je djelovala 4 godine.
1997. osnovana je sekcija za očuvanje hreljinske kulturne i prirodne baštine te njegovanje čakavskog narječja. Najznačajnija aktivnost odvija se u sklopu odbora za maškare "Čočman Express" koji već deset godina organizira široj okolici poznate maškarane zabave.
1999. godine osniva se ženska klapa "Hreljin".
==Obrazovanje==
Line 83 ⟶ 119:
* Ženska klapa "Hreljin"
* Klapa «Reful» Hreljin
*
==Sport==
| |||