Atakapa: razlika između inačica

'''Atakapa''' (Attacapa).- Pleme/od hatak ='' 'man' '' + apa ='' 'eats' ''; odnosno kanibal,/ pleme Indijanaca porodice [[Attacapan]] kojoj su i dali svoje ime. Naseljavali su priobalni kraj [[Louisiana|Louisiane]] i [[Teksas]]a od [[Vermillion Bayou]]a do [[Trinity Bay]]a. Podaci o Atakapama dolaze nam iz druge ili treće ruke iz osamnaestog ili devetnaestog stoljeća. Zna se da su to bili ljudi niskog rasta, čvrsti i tamnije puti. Odjeća im se sastojala od pregača i bizonovog ogrtača. Društveno su organizirani po labavim bandama koje su lutale s mjesta na mjesto, usput se baveći Lovomlovom, sakupljanjem i ribolovom. Veliku važnost imao je [[aligator]] od kojega su dobivali meso, kožu i ulje koje je služilo za tjeranje dosadnih insekata. Kultura Atakapa nestala je ranih [[1800]].-tih godina. Ostala plemena porodice Attacapan, a s time njima i srodni bili su [[Akokisa]], [[Bidai]], [[Patiri]] i [[Deadose]].

Pleme u kontakt s bijelcima dolazi [[1528]]. kada su spasili od gladi brodolomce Cabeza de Vaca, naučivši ih preživljavanju u divljini. Ovi su njih nazivali imenom Han. Atakape kasnije postaju saveznici sa Španjolcima i [[1779]]. španjolskom guverneru Galvezu pomažu u ratnoj ekspediciji protiv britanskih utvrda na rijeci [[Mississippi]] u kojoj je učestvovalo 60 ratnika iz bande sa [[Vermillion Bayou]]-a i 120 ratnika iz bande Mermentou. U kasnijim vremenima 18. stoljeća mnogi Atakape prodaju francuskim kreolima dijelove svoje zemlje. Posljednje naselje u kojemu su još živjeli pripadnici najistočnije bande Mermentou i govorili istočnim dijalektom, održalo se do [[1836]]. Banda Calcasieu isto u Louisiani očuvala se do [[1908]]. na Indian Lake, odnosno jezeru Prien. Dr. Gatchet, iz ovih je posljednjih atakapaAtakapa-sela u siječnju 1885. sačinio svoj lingvistički materijal jezika atakapa. Posljednji puta Atakape su viđeni [[1907]]. i 1908. godine a služili su se još uvijek svojim jezikom.