Franjo Tahy: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: DEFAULTSORT iz predloska u magicnu rijec |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Franjo Tahy de Tahvár et Tarkő''' ([[1526]]. - [[1573.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] velikaš.
Pripadao je velikaškoj porodici ugarskog podrijetla, koja je posjede u [[Slavonija|Slavoniji]] stekla već u drugoj polovici 15. stoljeća. Njegov otac [[Ivan Tahy]] bio je od 1524 do 1525 hrvatsko-slavonsko dalmatinski [[ban]]. Franji je bilo 10 godina kada mu je umro otac. Odgojen je u vojničkom okružju i od mladosti je sudjelovao u borbama s [[Osmanlije|Turcima]]. Bio je zapovjednik carske vojske u južnoj [[Ugarska|Ugarskoj]] te [[Siget]]a i [[
Po svojoj ženi [[Jelena Zrinska|Jeleni Zrinskoj]] već je vrlo mlad postao šurjak [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Zrinskog]]. Godine 1564. kupio je polovicu susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Idućih se godina sukobljavao s obitelji Henning, posjednicima druge polovice vlastelinstva te sa seljacima koji su tražili da se Tahy udalji s vlastelinstva i da se uvede komorska uprava. Njegovi postupci dali su povod za tri seljačke bune (1567.-68., 1571.-72., 1573). Vladareva komisija saslušala je [[1567]]. godine 508 svjedoka u istrazi protiv tahyja te sastavila zapisnik dugačak šest i pol metara, no unatoč svemu nije mu se ništa dogodilo. Iako su suvremenici smatrali da su glavni uzrok [[Seljačka buna|Seljačke bune]] [[1573]]. g. bili Tahyjevi postupci, novija istraživanja pokazuju da su dublji uzroci bili ekonomske prirode. Tahy je i nakon bune, iako teško bolestan, nastavio zlostavljati seljake. Dao si je još za života napraviti svoju nadgrobnu kamenu ploču, koja se danas nalazi u Muzeju seljačih buna u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]] u stalnom postavu muzeja.
|