Stevan Hristić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m + |Hristić, Stevan
prijevod
Redak 1:
[[Image:Stevan_Hristic.jpg|thumb|Stevan Hristić, skladatelj]]
'''Stevan Hristić''' ([[Beograd]], [[19. lipnja]] [[1885]]. – [[Beograd]], [[21. kolovoza]] [[1958]].), srpski skladatelj.
'''Stevan Hristić''' (19. 06. 1885., Beograd – 21. 08. 1958., Beograd), svojom sveukupnom delatnošću je bio najistaknutiji skladatelj u Srbiji u prvoj polovici 20. stoljeća. Školovao se na čuvenom Lajpciškom konzervatorijumu, koji je njegovom radu dao solidne profesionalne temelje. Takođe je, u vreme pred Prvi svjetski rat, boravio u Moskvi, Parizu i Rimu. Upoznat sa muzičko-stilskim tendencijama ondašnje Europe, kao i sa osloncem u tradiciji srpskog muzičkog romantizma i nacionalne boje (posebno samoga [[Stevan Stojanović Mokranjac|Mokranjca]]), stvorio je osebujan muzički jezik koji je bio mešavina folklornih utjecaja i kasnoromantičarskih, impresionističkih i verističkih elemenata u melodici, harmoniji i instrumentaciji. Ovo je učinilo da njegova muzika bude slušljiva i bliska širokom auditorijumu. Pred premijeru [[balet|baleta]] "''[[Ohridska legenda]]''" izjavio je:
 
'''StevanSvojom Hristić'''sveukupnom (19.djelatnošću 06. 1885., Beograd – 21. 08. 1958., Beograd), svojom sveukupnom delatnošćubio je bio najistaknutiji skladatelj u Srbiji u prvoj polovici 20. stoljeća. Školovao se na čuvenom Lajpciškom[[Leipzig|Leipziškom]] konzervatorijumukonzervatoriju, koji je njegovom radu dao solidne profesionalne temelje. TakođeU je,razdoblju uprije vremePrvog predsvjetskog Prvirata svjetskiboravio rat,je boravioi u Moskvi, Parizu i Rimu. Upoznat sas muzičkoglazbeno-stilskim tendencijama ondašnje Europe, kao i saoslanjajući osloncemse una tradicijitradiciju srpskog muzičkogglazbenog romantizma i nacionalne boje (posebno samoga [[Stevan Stojanović Mokranjac|Mokranjca]]), stvorio je osebujan muzičkiglazbeni jezik koji je bio mešavinamješavina folklornih utjecaja i kasnoromantičarskih, impresionističkih i verističkih elemenata u melodici, harmoniji i instrumentaciji., Ovozbog ječega učiniloje da njegova muzikaglazba budebila slušljiva i bliska širokomširokoj auditorijumupublici. Pred premijeru [[balet|baleta]] "''[[Ohridska legenda]]''" izjavio je:
:''„Gledao sam, pre svega, da ovo delo napišem tako da bude pristupačno i jasno. Da ga razume šira publika, da na nju što snažnije deluje, a da njegova tehnička obrada zadovolji onih deset-petnaest stručnjaka što će biti tamo...”''
 
:''„Gledao sam, preprije svega, da ovo delodjelo napišem tako da bude pristupačno i jasno. Da ga razumerazumije šira publika, da na nju što snažnije delujedjeluje, a da njegova tehnička obrada zadovolji onih deset-petnaest stručnjaka što će biti tamo...”''
Njegov najznačajniji doprinos razvoju kulturnog života Srbije je osnivanje i vođenje [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]]. Naporedo sa tim, bio je i direktor Beogradske opere u periodu [[1924]].-[[1935]]., a [[1937]]. je jedan od osnivača i prvih profesora Muzičke akademije, a kasnije je i jedno vreme bio njen rektor. Nakon Drugog svjetskog rata, [[1945]]. učestvuje u osnivanju Udruženja kompozitora Srbije, čiji je jedan od prvih predsjednika, a takođe je bio i prvi predsjednik Saveza kompozitora Jugoslavije (osn. [[1950]].). Osim ovih uvaženih funkcija, nosio je i najvišu akademsku titulu, budući član, najpre dopisni ([[1948]].-[[1950]].), a zatim i redovni (od [[1950]].) Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU).
 
Njegov najznačajniji doprinos razvoju kulturnog života Srbije je osnivanje i vođenje [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]]. NaporedoUsporedno sas tim, bio je i direktorravnatelj Beogradske opere u periodurazdoblju od [[1924]].- do [[1935]]., a [[1937]]. je jedan od osnivača i prvih profesora MuzičkeGlazbene akademije, a kasnije je i jedno vreme biovrijeme njen rektor. Nakon Drugog svjetskog rata, [[1945]]. učestvujesudjeluje u osnivanju Udruženja kompozitoraskladatelja Srbije, čiji je jedan od prvih predsjednika, a takođebio je bio i prvi predsjednik Saveza kompozitoraskladatelja Jugoslavije (osn. [[1950]].). Osim ovih uvaženih funkcija, nosio je i najvišu akademsku titulu, budući člančlanom, najprenajprije dopisnidopisnim ([[1948]].-[[1950]].), a zatim i redovniredovnim (od [[1950]].) Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU).
Ipak, najviše zasluga nosi za svoje stvaralaštvo. Ono počinje pisanjem scenske muzike za komad s pjevanjem "''Čučuk Stana''" ([[1907]].), a do kraja svog života je napisao i solo pjesme, nekoliko zborskih djela, dve koncertantne kompozicije, "''Simfonijsku fantaziju za violinu i orkestar''" (diplomski rad u Lajpcigu) i "''Rapsodija za klavir i orkestar''". Njegova najznačajnija, i najpoznatija, djela su (prvi u srpskoj muzici) [[oratorijum]] "''[[Vaskrsenje (oratorijum)|Vaskrsenje]]''", izvaredno "''Opelo u b-moll-u''", jedina dovršena [[opera]] "''[[Suton (opera)|Suton]]''" i, kao njegovo najpoznatije, a moglo bi se reći i najkvalitetnije djelo, [[balet]] "''[[Ohridska legenda]]''".
 
Ipak, najviše zasluga nosi za svoje stvaralaštvo. Ono počinje pisanjem scenske muzikeglazbe za komad s pjevanjem "''Čučuk Stana''" ([[1907]].), a do kraja svog života je napisao i mnoge solo pjesme, nekoliko zborskih djela, dvedvije koncertantne kompozicije, "''Simfonijsku fantaziju za violinu i orkestar''" (diplomski rad u LajpciguLeipzigu) i "''Rapsodija za klavir i orkestar''". Njegova najznačajnija, i najpoznatija, djela su (prvi u srpskoj muziciglazbi) [[oratorijumoratorij]] "''[[VaskrsenjeUskrsnuće (oratorijumoratorij)|VaskrsenjeUskrsnuće]]''", izvarednoizvanredno "''OpeloOpijelo u b-moll-umolu''", jedina dovršena [[opera]] "''[[Suton (opera)|Suton]]''" i, kao njegovo najpoznatije, a moglo bi se rećivjerojatno i najkvalitetnije djelo, [[balet]] "''[[Ohridska legenda]]''".
 
*'''Opus'''
** ''[[VaskrsenjeUskrsnuće (oratorijumoratorij)|VaskrsenjeUskrsnuće]]'' ([[oratorijumoratorij]]) ([[1912]].)
** ''[[Suton (opera)|Suton]]'' ([[opera]]) ([[1925]].)
** ''[[Ohridska legenda]]'' ([[balet]]) ([[1948]].)