Viking 1: razlika između inačica

'''Orbiter''' je sa sobom nosio sljedeće instrumente: dvije kamere, [[infracrveno_zračenje|IC]] spektrometra radi snimanja vodene pare u atmosferi i IC radiometre radi mjerenja temperature površine. Primarna misija Orbitera trajala je do solarne konjukcije 5. studenog 1976. godine. Produženje misije počelo je 14. prosinca 1976. i trajalo je do 17. kolovoza 1980. godine. Početkom 1977. periapsis orbite smanjen je na 300 km radi detaljnog snimanja površine. Orbita je naknadno mijenjana radi prilaska [[Fobos (mjesec)|Fobosu]] i promjene orijentacije u odnosu na Mars. Visina periapsisa orbite je 20. srpnja 1979. podignuta na 357 km. Kako je u kolovozu 1980. orbiter bio pri kraju s gorivom za kontrolu orijentacije, dotadašnja eliptična orbita dimenzija 357 x 33,943 km promijenjena je u elipsu dimenzija 320 x 56,000 km radi izbjegavanja pada letjelice na Mars i njegove kontaminacije zemaljskim mikrobima. Vjeruje se da će orbiter biti stabilan u toj orbiti do 2019. godine. Komunikacija s orbiterom prekinuta je 17. kolovoza 1980.

 

 

'''Viking 1 Lander''' sletio je 20. srpnja 1976. u 11:53:06 na Mars u prostranu ravnicu [[Chryse Planitia]] (Zlatna Ravnica). Aerografske koordinate mjesta slijetanja su 22.697° sjeverno i 48.222° zapadno, oko -2.69 km ispod referentne visine.