Stupnik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 36:
 
== Povijest ==
{{wp+}}
U prošlosti Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po veličini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj poduzetnosti i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema središnju točku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.
 
U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana ([[Ljubljana]]) - Siscia ([[Sisak]]). Te stare dobre ceste ostale su u uporabi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7 stoljeću kad Rimsko carstvo nije vise uspijevalo braniti svoje granice ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i unistavajući nadirali u tople kultivirane krajeve južne Europe. Zadnji su došli nasinaši hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr.
 
Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjevjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se izmedu Save i Pokuplja i uključivala područje koje je tek osnovana Zagrebačka biskupija organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku zupaniju. U to vrijeme (13.-14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih seljaka.