Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom.

Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom izmedu stare i nove autoceste Zagreb - Karlovac.

Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici katastarske općine Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje Lučko te nasalje Žitarka koje pripada Svetoj Nedelji nalazi se u katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu Zagrebu, konačno je riješen tek 2003.godine.

Općina ima površinu od 24,87 km2.

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina ima 3.260 stanovnika. Prema popisu birača na dan 19. travnja 2005. godine ima 2.966 birača. Stanovništvo je uglavnom domaće - autohtono, ali se razvojem Stupnika demografska slika počinje mijenjati.

UpravaUredi

Općina Stupnik je osnovana 1995. godine, od Grada Zagreba odvojila se u veljači 1996. godine. Danas je sastavni dio Zagrebačke županije, ima ravnopravan samoupravni položaj u odnosu na ostale općine i gradove.

U sastav Općine ulaze tri naselja:

  • Gornji Stupnik,
  • Donji Stupnik,
  • Stupnički Obrež.

Administrativno središte Općine je Gornji Stupnik.

Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova. Poglavarstvo općine Stupnik ima 5 članova. Predsjednik Poglavarstva je načelnik općine. Trenutno tu dužnost obavlja Ivan Trgovec.

PovijestUredi

U prošlosti, Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po veličini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj poduzetnosti i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema središnju točku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.

U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana (Ljubljana) - Siscia (Sisak). Te stare ceste ostale su u uporabi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7. stoljeću, kad Rimsko carstvo nije više uspijevalo braniti svoje granice, ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i uništavajući nadirali u tople kultivirane krajeve južne Europe. Zadnji su došli naši hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr.

Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se izmedu Save i Pokuplja i uključivala područje koje je tek osnovana Zagrebačka biskupija organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku županiju. U to vrijeme (13.-14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih seljaka.

Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim utjecajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se dvije jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su tražile i našle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. st. našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije, daruje Doroteja Frankopan-Henning 1472. svoje posjede u Stupniku zagrebačkim dominikancima, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić Franjo Tahi. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari 1573. uključili u Seljačku bunu. Mađarska plemićka obitelj Erdody dolazi u posjed Okićke gospoštije, a Erdody su čak bili pokrovitelji Stupničke župe od 1615. i dalje.

Nakon kratkog razdoblja koncem 16. st. kad je tu više posjednika Stupnik dolazi poč. 17. st. u ruke Okićko-Kerestinečke gospoštije, svojeg dotadašnjeg zapadnog susjeda. Tako su, osim Brezovice, svi ostali susjedi držali Stupnik neko vrijeme u svojoj vlasti.

GospodarstvoUredi

Na području Općine registrirano sjedište ima velik broj poduzeća, a aktivno je njih 119. Registrirano je i 68 obrtnika. Isključivo od poljoprivrede živi relativno malo stanovnika.

Spomenici i znamenitostiUredi

Stupnjari su polovicom 18. st. sagradili današnju župnu crkvu Sv. Ivana Nepomuka. Druga je sakralna građevina u Stupniku kapela sv. Benedikta koja je sagrađena prije 1669. i (nakon župne crkve u Odri) najstarija je sada stojeća zidana zgrada crkve južno od Save kod Zagreba.

U Stupničkoj šumi nalazi se jedan veliki hrast, kojeg može obujmiti osmero ljudi.[nedostaje izvor]

ObrazovanjeUredi

Najbliži vrtić za djecu iz Stupnika je onaj u Hrvatskom Leskovcu. Osnovna škola 'Lučko', koja u Lučkom (grad Zagreb) ima zgradu za djecu od prvog do osmog razreda, ima i u Općini Stupnik svoju područnu školu 'Stupnik' za djecu od prvog do četvrtog razreda.

KulturaUredi

KUD "Kraluš" prvi puta je osnovan 1981. godine pri tadašnjoj mjesnoj zajednici Stupnik i djelovao je do 1991. godine. Na inicijativu općinskog poglavarstva 25. listopada 1998. godine u Stupniku je ponovo osnovano Kulturno umjetničko društvo "Kraluš". Od tada pa do danas KUD "Kraluš" djeluje na promicanju folklorne kulture. Živeći u folkloru ljudi postaju svjesniji kvalitete i bogatstva duhovne naravi. Polaznici su dosada nastupali na mnogim pozornicama, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, od čega se istiće: nastup na Brodskom Kolu, Đakovačkim vezovima, u TV emisiji "Za srce i dušu", na Općinskoj smotri Samobor, Županijskoj smotri Velika Gorica i Zelina, koncertu u Lovasu. Također su nastupali u Orahovici, Zaboku, Krašiću, Lužanima, Pudama, Pušći, Imotskom te na Danu općine Stupnik i na Božićnim Koncertima u Crkvi sv. Ivana Nepomuka i Crkvi sv. Petra u Zagrebu. Posebno treba istaknuti dva samostalna koncerta, prvi u Centru za kulturu Novi Zagreb i drugi sjajan Koncert hvaljen od kritičara i od publike[nedostaje izvor] održan u kazalištu "Kerempuh" u Zagrebu. KUD "Kraluš" je odlične rezultate polučio i na međunarodnim smotrama folklora u Italiji i Poljskoj jer Hrvatska je upravo u svijetu prepoznatljiva kao mala zemlja s bogatim kulturnim identitetom. Ne smijemo propustiti ni to da je na manifestaciji "Brodsko kolo" 2001. godine članica ovog KUD-a bila pobjednica, tj. Miss Hrvatske u narodnoj nošnji. Koreografije koje izvode članovi KUDa "Kraluš" su iz raznih dijelova Lijepe naše - Baranje, Like, Slavonije i dr., a također se pomno obrađuju i običaji iz Stupnika. Financijska sredstva KUD dobiva od općine Stupnik.

U Općini Stupnik djeluje neprofitna kulturna udruga 'Skupnica' punim imenom Udruga njegovatelja tradicijske baštine Stupnika. Osim što se njeni članovi bave prikupljanjem etnografskih podataka o Stupniku u prošlosti i danas, organiziraju i prigodne izložbe (božićne, uskršnje...) te radionice za djecu i odrasle. Trenutno najvažniji projekt Udruge je osnivanje etno sela Stupnik na općinskoj lokaciji Skupnica. Preseljenjem četiri drvene tradicijske stupničke kuće i uređenjem istih, Općina će dobiti mjesto za razne događaje kulturnih i sportskih sadržaja. Predsjednica Udruge je gđa. Mirela Hrovatin.


ŠportUredi

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Stupnik koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.